VRAĆANJE DOSTOJANSTVA

Kako se štite od masovnog turizma: Tetoviranima brane kupanje, nepristojnima namakanje nogu, a Dubrovnik je srezao kruzere

  • Autor: Davorka Grenac
  • Zadnja izmjena 08.10.2018 19:39
  • Objavljeno 08.10.2018 u 19:39
U novoj sezoni Dubrovnik će primati samo dva kruzera dnevno

U novoj sezoni Dubrovnik će primati samo dva kruzera dnevno

Izvor: Pixsell / Autor: Grgo Jelavic/PIXSELL

Na popisu Svjetskog gospodarskog foruma među najugroženijim mjestima zbog turističke navale Dubrovnik se našao u društvu Palma de Mallorce, Pariza, Kyota, Berlina, Balija i Reykjavika. Od 2019. u Dubrovnik će pristajati samo dva kruzera dnevno, u starom dijelu Amsterdama zabranjen je pristup kruzerašima, Venecija ovog listopada uvodi nove propise i kazne za turističke neotesance, a u Barceloni su stopirane dozvole za gradnju hotela i stanova za iznajmljivanje...

Venecija je nekada bila poznata kao 'plutajući grad' na 118 otočića, koji tone do dva centimetra godišnje zbog djelovanja vode i prirodnih procesa. Danas je znaju kao grad koji tone pod nepodnošljivim teretom turista.

Kroz jedinstven spomenik kulture pod zaštitom UNESCO-a protutnji 30 milijuna turista godišnje, 60.000 dnevno – kao da kroz njega prođu svi stanovnici Pule - više nego što sama Venecija danas ima stanovnika.

Da spriječi katastrofu, gradonačelnik Venecije Luigi Brugnaro za ovogodišnjih prvomajskih praznika razdvojio je turiste od domaćih stanovnika, kojima je izdana posebna ulaznica Venezia Unica, a prošle godine zabranio je kebabdžinice i ostale lokale brze hrane te ulazak kruzerima u venecijansku lagunu i pristajanje na njezinim dokovima. Ovog listopada gradska će skupština izglasati i dodatne propise o ponašanju turista. Oni neće smjeti sjediti na Trgu sv. Marka, Piazzetti dei Leoncini, ispod arkada i na stubama Nove prokurative, nacionalne biblioteke Marciana, Duždeve palače itd. jer ih čeka kazna, niti će smjeti nakon 19 sati nositi bilo kakav alkohol, pa ni onaj upakiran u originalni trgovački omot.

To je samo dodatak popisu zabrana koje prekobrojne i neotesane posjetitelje mogu olakšati za od 50 do 500 eura. Nedozvoljeno je konzumiranje hrane i pića izvan restorana i kafića, plivanje i umakanje nogu u vodama kanala, bacanje hrane i otpadaka izvan koševa za smeće, hranjenje golubova, bicikli (vozili ih ili samo gurali), ležanje na javnim klupama, nošenje kamp-opreme, odijevanje u kupaći kostim ili toples (vrijedi i za muškarce) na javnom mjestu, u privatnom automobilu i u javnom prijevozu. Ovo zadnje pokušavaju uvesti i Hvarani i Splićani.

Venecija je samo drastičan primjer onoga što muči najpopularnije turističke destinacije u svijetu, od našeg Dubrovnika do Barcelone.

  • +15
  • +12

Kruzeri u Dubrovniku

Izvor: Pixsell / Autor: Grgo Jelavic/PIXSELL

Kroz Barcelonu, grad s 1,6 milijuna stanovnika, prošle godine prošlo je 30 milijuna turista s noćenjem te je, došavši na vlast 2015., gradonačelnica Ada Colau zavapila da svoj grad ne želi pretvoriti u 'jeftinu suvenirnicu'. I gradonačelnik Dubrovnika Mato Franković hvali se odlukom da će od 2019. u luku dnevno moći uploviti samo dva kruzera s najviše 5000 posjetitelja jer je UNESCO upozorio Grad da mu je ugrožen status svjetske kulturne baštine.

U okviru projekta Respect the City uveden je sustav kamera koji broji posjetitelje pri ulasku u povijesnu jezgru, jer i na popisu Svjetskog gospodarskog foruma među najugroženijim mjestima zbog turističke navale Dubrovnik se našao u društvu s Palma de Mallorcom, Parizom, Kyotom, Berlinom, Balijem i Reykjavikom.

Jedan od čelnika Amsterdama, Frans van der Avert, kaže da 'gradovi umiru od turizma', a da su 'prekobrojni posjetitelji ubili mnoge povijesne gradiće Europe'. Među najposjećenijim mjestima u Japanu su izvori termalne vode onseni i sento, kupališta izgrađena oko tih slikovitih vrućih izvora. No Japanci se groze turista s tetovažama jer ih to asocira na njihovu zloglasnu mafijašku organizaciju Yakuzu i takvima 'okuženima' brane ulaz u vodu. Prema podacima Japanske turističke agencije, za pedeset posto turista bio je zabranjen ulaz zbog tetovaže, ali navala je tolika da se više ni Japanci ne mogu strogo pridržavati tog tradicionalnog pravila.

Snimanje serije Igra prijestolja

Izvor: Pixsell / Autor: Ivo Cagalj

Dnevnik Independent piše da su snimanje 'Igre prijestolja' te uloga Kraljeva Grudobrana (King's Landing) nepovratno promijenili turizam Dubrovnika, kao što će na turističkim kartama Vis biti privlačan zbog snimanja mjuzikla 'Mamma Mia'. Osim u Hrvatskoj, 'Igra prijestolja' snimana je u Španjolskoj, Sjevernoj Irskoj, Maroku i na Islandu, a Independent tvrdi da zapanjujući rast turizma te zemlje dobrim dijelom imaju zahvaliti baš tomu što su izabrane za setove HBO-ove serije. Ovaj vid putovanja nazvan je set-turizmom ili set-jettingom (izvedenica od jet-setting), pa je HBO odlučio 2019. pretvoriti u turističku atrakciju i lokacije u Sjevernoj Irskoj, koje su glumile Oštrozimlje, i spektakularnu Cestu koja vodi iz Kraljeva Grudobrana.

  • +17
  • +14

Set filma 'Mamma Mia: Here We Go Again!' na Visu

Izvor: Pixsell / Autor: Zeljko Lukunic/PIXSELL

Na Tajlandu su nedavno morali zatvoriti plažu Maya Bay, koja se pročula po filmu 'Plaža' s Leonardom DiCaprijem, da pruže šansu za oporavak koraljnim grebenima i podmorju od navale kupača i brodova. Pretrpani turizam je kriv za uništavanje prirodnih bisera (neki naši stručnjaci još su devedesetih uzaludno savjetovali ograničenje broja posjeta Plitvičkim jezerima), pucanje infrastrukture, sulud rast cijena nekretnina koji tjera domaće stanovništvo i pretvaranje lokalnih trgovina u klubove, barove i suvenirnice.

Popularne serije i filmovi samo su dio razloga za pretrpani turizam. Kruzeri zastrašujućih dimenzija i kapaciteta doveli su do ekološkog i vizualnog zagađenja, a same destinacije od toga nemaju previše koristi, što potvrđuje dubrovački primjer. Godine 2016. u dubrovački je akvatorij uplovilo 529 kruzera sa 800.000 gostiju, ali dok prosječan turist troši 160 eura dnevno, posjetitelj s kruzera u suvenirnici jedva iscijedi 10 eura.

  • +8
  • +5

Prenapučena Venecija

Izvor: Profimedia / Autor: N.N.

Prekobrojni turizam najviše je povezan s rastom mogućnosti globalnog putovanja zahvaljujući ne samo kruzerima, nego jeftinim letovima, te rastom kineske srednje klase koja je krenula u otkrivanje svijeta i ponude na društvenim mrežama jeftinog prijevoza i smještaja, što najbolje dokazuje Airbnb. Nizozemac Frans van der Avert tuži se da su najneugodniji i najglasniji posjetitelji Amsterdama putnici superjeftinog Ryanaira (zbog štrajka 2000 radnika krajem ovog rujna Ryanair je morao otkazati 250 letova s 40.000 putnika, op.a.).

Bojeći se da će Airbnb svojim načinom funkcioniranja istjerati stanovnike iz njihovih domova u starim jezgrama i pretvoriti ih u muzeje, Amsterdam je zabranio kratkoročno iznajmljivanje smještaja u središtu grada. Gradonačelnica Barcelone stopirala je dozvole za gradnju novih hotela i apartmana za iznajmljivanje, uskratila dozvole za kratkoročni najam stanova, uvela turističku taksu i kaznila Airbnb s 30.000 eura, što je, nažalost, tek simbolična mrvica za tu globalnu online kompaniju.

Iako su nepopularne mjere zaštite dostojanstva kulturne baštine kakve poduzima Venecija, sve je više onih koji – kao i u nas – govore o 'demarketingu', orijentiranju na manje individualnih turista, ali koji troše više, a ne na jeftine grupne aranžmane. U nekom održivijem turizmu budućnosti sve će manje vrijediti ona 'svima, a ne samo njima'.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!