Ni ovotjedni pregovori u Istanbulu, gdje su se susreli izaslanici Moskve i Kijeva, nisu izazvali veći odjek. U međuvremenu, pojavila se nova neizvjesnost – predsjednik SAD-a Donald Trump 14. srpnja je objavio da će Ukrajina moći dobiti dodatno američko oružje samo ako NATO saveznici plate za njega. Istovremeno, dao je Rusiji rok od 50 dana da postigne mirovni sporazum, u protivnom će se suočiti s 'vrlo ozbiljnim' sankcijama, uključujući sekundarne carine i do 100 posto.

Trumpov ultimatum istovremeno bi mogao pogoditi i ruske partnere, prvenstveno Kinu i Indiju, koje i dalje u velikim količinama uvoze rusku naftu, plin i druge sirovine. No analitičari su skeptični da bi prijetnja dodatnim sankcijama natjerala ruskog predsjednika Vladimira Putina da sjedne za pregovarački stol s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim u dobroj vjeri, piše CNBC.

'Kremlj računa na to da će Sjedinjene Države pod Trumpom biti nesposobne za dosljednu politiku potpore Ukrajini i pritiska na Rusiju', izjavio je Mykola Bielieskov, analitičar Nacionalnog instituta za strateške studije u Kijevu. Prema njemu, sekundarne sankcije zahtijevale bi otvoreni politički sukob s Pekingom i New Delhijem, što bi bila visoka cijena i za Washington.

S obzirom na sve težu situaciju, Ukrajina je u posljednjim mjesecima pokazala spremnost na pregovore i mogućnost kompromisa, uključujući i odricanje od dijela okupiranog teritorija, ali uz uvjet dobivanja 'svetog grala' - članstva u NATO-u.

No s ruske strane i dalje nema znakova spremnosti na bilo kakve sigurnosne garancije Ukrajini, dok Kremlj nastavlja s postupnim, ali neumoljivim napredovanjem, zahvaljujući brojčanoj nadmoći, prisilnoj mobilizaciji i sve intenzivnijoj upotrebi dronova.

Kijev pod pritiskom i iznutra

Osim vanjskih izazova, administracija Zelenskog suočena je i s rastućim nezadovoljstvom u zemlji. Prošlog tjedna u Kijevu su izbili prosvjedi protiv zakona koji ograničava neovisnost antikorupcijskih institucija, što je izazvalo val kritika i iz Europske unije.

'Ovo je ozbiljan udarac povjerenju u reformsku agendu Ukrajine', komentirali su visoki europski dužnosnici za Politico. Borba protiv raširene korupcije ključni je uvjet za članstvo u EU, što Kijev snažno priželjkuje, a svaki korak unatrag u tom području dodatno komplicira diplomatsku i financijsku potporu iz Europe.

Situaciju dodatno pogoršava nedavna rekonstrukcija vlade, koju protivnici tumače kao koncentraciju moći u rukama predsjednikovih lojalista. Prema analitičarki Tatiani Stanovayoj iz Carnegie Centra, Ukrajina se nalazi u kritičnoj fazi unutarnje konsolidacije, dok međunarodni partneri sve više pokazuju zamor i pragmatičnost.

'Trump je odlučio taktički odgoditi odluke i operativno se povući, prebacujući financijsku i političku odgovornost na Europu', navodi Stanovaya. 'Kijev, s druge strane, koristi ovu pauzu za unutarnju reorganizaciju. Rekonstrukcija vlade jasno pokazuje namjeru da se učvrsti politička kontrola i održi kohezija unatoč rastućem pesimizmu i krizama u radnoj snazi.'