Rusija bi mogla sve češće koristiti incidente sa 'zalutalim' dronovima u blizini granica europskih država kako bi narušila potporu Ukrajini i posijala nepovjerenje među saveznicima, upozorio je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski na samitu Ukrajine i skupine nordijskih i baltičkih država (NB8) održanom u Tallinnu
Prema njegovim riječima, odgovor Europe ne bi trebao biti smanjenje potpore Kijevu, nego jačanje suradnje s Ukrajinom na području protudronske obrane i razmjene iskustava stečenih na bojištu.
Govoreći o nedavnim incidentima s dronovima u Finskoj i baltičkim državama, među kojima je i slučaj od 15. svibnja kada je dron s eksplozivom letio prema Finskoj, Zelenski je ustvrdio da ruski sustavi elektroničkog ratovanja mogu namjerno mijenjati smjer letjelica.
'Rusija obara dronove protuzračnom obranom i drugim sustavima, ali istodobno može mijenjati njihov smjer koristeći elektroničko ratovanje', rekao je Zelenski, prenosi Kyiv Post.
vezane vijesti
Upozorio je da takvi incidenti imaju i političku dimenziju. Ako dron završi na teritoriju neke članice NATO-a ili blizu njezine granice, Moskva bi to mogla iskoristiti kako bi odgovornost pokušala prebaciti na Ukrajinu.
'Žele podijeliti Europu, izvršiti pritisak na Finsku i naše baltičke prijatelje te potom tvrditi da je Ukrajina odgovorna za napad. Od samog početka cilj im je bio smanjiti europsku potporu Ukrajini', poručio je ukrajinski predsjednik.
Ruski napadi i ukrajinski odgovor
Zelenski je iznio i podatke o intenzitetu zračnog rata, navodeći da Rusija svakodnevno lansira više od 650 dronova te između 35 i 100 projektila na ukrajinske ciljeve.
Ukrajina, kazao je, trenutno koristi između 300 i 350 dronova dnevno, a planira dodatno povećati proizvodnju i kapacitete.
Objasnio je da ukrajinski napadi duboko u rusku pozadinu imaju odvraćajući učinak.
'Rusija mora shvatiti da će osjetiti posljedice rata jednako kao što ih osjećamo mi', rekao je Zelenski.
Ukrajina nudi svoje iskustvo saveznicima
Kako bi se smanjili rizici od sličnih incidenata i unaprijedila obrana europskih država, Zelenski je predložio širenje bilateralnih sporazuma o suradnji na području dronova.
Naglasio je da takvi sporazumi ne bi trebali biti ograničeni samo na nabavu opreme ili zajedničku proizvodnju, već i na prijenos znanja stečenog tijekom više od četiri godine rata.
'Spremni smo poslati stručne timove koji mogu obučavati, trenirati i pomoći u obrani', poručio je.
Finska: Problem je ruska agresija, a ne Ukrajina
Finski premijer Petteri Orpo odbacio je pokušaje prebacivanja odgovornosti na Kijev te istaknuo da je uzrok problema kontinuirana ruska agresija.
'Rusija svakodnevno napada Ukrajinu. Ovaj ilegalni rat traje već petu godinu, a dronovi koji ulaze u naš zračni prostor dio su ukrajinskog prava na samoobranu', rekao je Orpo.
Dodao je da Finska već surađuje s Ukrajinom na području bespilotnih sustava te paralelno jača vlastite sustave upozorenja i pripravnosti.
Danska traži učinkovitija rješenja
Sličan stav iznijela je i danska premijerka Mette Frederiksen, koja je podsjetila da je Danska tijekom samita potpisala novi sporazum s Ukrajinom.
Prema njezinim riječima, cilj je unaprijediti sposobnosti otkrivanja i neutralizacije dronova, ali i uspostaviti trajnu suradnju s ukrajinskim snagama koje svakodnevno razvijaju nove metode obrane.
'Nije dovoljno samo kupiti tehnologiju. Potrebna nam je stalna suradnja s ukrajinskim snagama kako bismo imali pristup najnovijim rješenjima', istaknula je.
Frederiksen je pritom upozorila da se Rusija brzo prilagođava, zbog čega je ukrajinsko ratno iskustvo posebno vrijedno europskim partnerima.
Podsjetila je i na nedavni slučaj u kojem je Danska oborila dron borbenim zrakoplovom.
'To pokazuje da možemo reagirati, ali dugoročno nije najučinkovitije koristiti skupe borbene avione protiv jeftinih dronova. Moramo pronaći učinkovitija i produktivnija rješenja', rekla je.
Više koordinacije i jači pritisak na Moskvu
Zaključak samita u Tallinnu bio je da Europa ne smije dopustiti da pojedinačni incidenti s dronovima oslabe jedinstvo saveznika.
Zelenski smatra da su ključni elementi odgovora bolja koordinacija, razmjena stručnog znanja, jačanje sustava za otkrivanje i neutralizaciju dronova te brže prilagođavanje ruskim metodama elektroničkog ratovanja.
Uz to je ponovno pozvao na snažnije sankcije protiv Moskve, posebno protiv ruske takozvane 'flote u sjeni', koja pomaže financirati ratne operacije Kremlja.
Prema njegovim riječima, ograničavanje djelovanja te flote smanjilo bi prihode kojima se financiraju ruska vojna proizvodnja i ratni napori.
