VLADA MIJENJA PRAVILA

'Kada uđete u mirovinu, birajte koji stup želite'

  • Autor: Marina Barukčić
  • Zadnja izmjena 01.09.2011 16:24
  • Objavljeno 01.09.2011 u 15:16
jadranka kosor

jadranka kosor

Izvor: Pixsell / Autor: Jurica Galoić

Na današnjoj sjednici Vlade, između ostalog je izglasan i Nacrt prijedloga odluke o dopuni Zakona o mirovinskim osiguravajućim društvima. Prema njemu će se 95 tisuća građana koji su od 2002. morali uplaćivati drugi mirovinski stup, kada uđu u mirovinu, moći opredijeliti žele li primati mirovinu iz prvog ili drugog mirovinskog stupa

Kako to već ide mjesecima, premijerka Jadranka Kosor najprije se pohvalila podacima koji govore da je u srpnju u Hrvatsku ušlo 2,7 posto više turista nego lani u istom mjesecu, a da je noćenja bilo 5,8 posto više. 'To je više od očekivanog i nadamo se da će tako biti i od siječnja do kolovoza', rekla je Kosor dodavši da je izvoz bio veći za čak 7,6 posto.

Spomenula je i da će se sljedeći tjedan na sjednici Vlade naći i ovršni zakon prema kojemu će građani moći imati poseban račun koji neće smjeti biti predmet ovrhe.

Vlada, kako neslužbeno doznajemo, zbog kritika od šefa HSU-a Silvana Hrelje Vlada na današnjoj sjednici ipak nije donijela odluku o uplati 100 kuna dodatka na mirovinu svaki mjesec na račune 120 tisuća umirovljenika umjesto usklađivanja njihovih mirovina.

No, izglasan je Nacrt dopune Zakona o mirovinskim osiguravajućim društvima i isplati mirovina na temelju individualne kapitalizirane štednje. Jednostavnije rečeno, građani koji danas štede u drugom mirovinskom stupu moći će u trenutku ostvarivanja prava na mirovinu, podnijeti zahtjev da im se sredstva prebace u prvi mirovinski stup (odnosno u državni proračun) te da preko njega dalje dobivaju mirovinu.

Ministar gospodarstva Đuro Popijač kaže da će ovu opciju moći izabrati oko 95 tisuća osoba, ako, naravno, smatraju da im je povoljnije primati mirovinu iz prvog stupa. 'Ovo je bitan korak u poboljšanju i zadržavanju korisnika mirovina iz oba stupa te daljnje poboljšanje statusa umirovljenika koji će uskoro ući u mirovinski status', rekao je Popijač.

Kako je čak 1.200 žena koje su ušle u mirovinu, a od početka 2000-ih godina su uplaćivale u drugi mirovinski stup, Kosor kaže da bi ostvarivanjem prava na isplatu mirovine iz prvog stupa mogle imati mirovinu veću za 500 do 1000 kuna. 'Od uvođenja drugog stupa početkom 2002. godine, jedan dio korisnika je ušao u mirovinu, a ovime se ispravlja anomalija kojom su oni na nepravedan način oštećeni', zaključio je Popijač.

Ministar pravosuđa Dražen Bošnjaković podnio je izvješće o stanju i radu kaznionica, zatvora i odgojnih zavoda. Rekao je da je u hrvatskim zatvorima 2010. godine bilo biše zatvorenika nego kapaciteta: 'Imali smo mjesta za 3.300 zatvorenika, a 31. prosinca 2010. godine u zatvorima je bilo 5.165 zatvorenika.'

Bošnjaković kaže da bi prema broju zatvorenika u zatvorskom sustavu trebali imati oko 3.500 službenika, ali da oni imaju oko 2.500: 'Dobro smo organizirali prostor i ljude. Kada usporedite broj zatvorenika s pritužbama i žalbama, sucima izručenja pristigle su 274 žalbe, a zatvorskom sustavu 250 pritužbi.' Bošnjaković smatra da se, gledajući statistiku, radi o vrlo malom broju žalbi.

Vlada je donijela i nacrt odluke o donošenju prostornog  plana područja posebnih obilježja višenamjenskog kanala Dunav-Sava. Projekt je težak 950 milijuna eura, a kako je rekla Jadranka Kosor, o toj se ideji u Hrvatskoj raspravlja od 1737. godine.

Izgradnja kanala trebala bi početi iduće godine, a prema ministru zaštite okoliša Branku Bačiću, izgradnja će se voditi u tri faze: 'Kanal bi služio za plovidbu, navodnjavanje i odvodnju, bio bi dug 61,4 kilometar i protezao bi se od Vukovara na Dunavu do Slavonskog Šamca na Savi. Obuhvatio bi područje dviju županija, dva grada i deset općina, na njemu bi se nalazilo pet luka, a kanal bi premošćivala 23 cestovna i pješačka mosta.'

U prvoj bi se fazi paralelno s gradnjom kanala gradila i vukovarska luka: 'Kanalom se revitaliziraju hrvatski unutarnji plovni putovi, njime bi se povezale sve tri bitne hrvatske rijeke - Dunav, Sava i Drava - i omogućio unutarnji promet između svih važnih riječnih luka. Kanalom će se Hrvatska doista pozicionirati kao dunavska i jadranska zemlja.'

Plovidba Savom prema srednjoj Europi bila bi skraćena za 417 kilometara - za dva dana i dvije noći, a prema Crnom moru za 85 kilometara. Kanalom bi se omogućilo i navodnjavanje 35.750 hektara poljoprivrednog zemljišta, te uređenje površinske odvodnje na 173.000 hektara zemljišta.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!

Napiši ovdje što ti misliš o ovoj temi