Upozoren kako je krizu u BiH nazvao 'malom', iako se većina analitičara u njegovoj zemlji slaže da je ona najveća poslije Daytonskog sporazuma i rata, Radmanović ističe da je želio biti optimističan. No svjestan je realnosti. 'Unutar BiH postoji ozbiljna kriza u svim oblastima života. Prvo, postoji politička kriza zbog naših starih sukoba i zbog toga što jedni hoće više, a neki manje od Daytona. Neki hoće veću centralizaciju, drugi decentralizaciju, odvajanje od države. To stvara stalnu krizu. Političari još nisu našli rješenje kako da razgovaraju i pregovaraju o promjenama smireno, unutar postojećeg Ustava, nego je uvijek na sceni neka vrsta sukoba. Djelomično je i to doprinijelo nekim elementima slabljenja. Posebno se svjetska ekonomska kriza loše odrazila na male ekonomije, na nas posebno. Došli smo do toga da imamo ogroman broj nezaposlenih, da oni koji su i zaposleni imaju niske zarade i teško žive, dakle do jedne ukupne krize', konstatira Radmanović.

Nadalje, on upozorava da se iz takve krize uvijek može izroditi neki sigurnosni problem. 'Osobno mislim da ovoliko policija u ovoj zemlji djelomično kontrolira to stanje. Ako političari ne budu ozbiljniji, ni oni neće moći kontrolirati. Nadam se da neće biti ozbiljnijih problema. Ovo je dio europskog prostora i kad nismo dio EU. Tu i europske strukture vode računa o tome i većih eskalacija ne bi trebalo biti. Narodi koji ovdje žive nisu to zaslužili. Dosta im je krupnih sigurnosnih problema. Osim toga, ne odlučujemo samo mi koji ovdje živimo o granicama na Balkanu. To je pogrešna naša priča, s jedne ili druge strane. Bez obzira na to govorimo li kako nikada nije bilo Bosne ili govorimo da je ima tisuću godina, to je napravilo iluziju da mi ovdje o tome odlučujemo. To jednostavno nije točno. Dovoljno je pogledati posljednja dva stoljeća i vidjeti kako su velike sile ovuda crtale granice', ocijenio je šef BiH za Anadoliju.

Istina je, kazao je, da smo 'mi ovdje dominantni', da 'mi o tome trebamo dominantno odlučivati, a ne da pustimo drugima da nam prekrajaju granice'. Od vanjskog i unutrašnjeg faktore, kako je dalje naveo, ovisi u kakvoj ćemo zemlji živjeti u budućnosti. 'Moje je mišljenje pragmatično. Kada idemo u dnevnu priču, osnova svega jeste Daytonski mirovni sporazum. Ako njega provodimo, mi funkcioniramo kao BiH sastavljena od dva entiteta, zemlja s nizom raznih stvari koji će izazivati nesporazume, kontroverze. Ali opstajemo! Obrnuto tome, ako jačaju oni koji žele centralizirati zemlju, da ukinu dva entiteta, ili ako jačaju oni koji žele više entiteta, onda nam je stalno upitno. Na taj način priznajemo i ove međunarodne da oni eventualno nešto prekrajaju. Za sada je međunarodno opredjeljenje da nema prekrajanja. Što jeste dobro. Ali ne može biti trajno. Treba posjetiti građane da su, kad se već počelo pucati u bivšoj Jugoslaviji, Amerikanci, kao najmoćniji, tvrdili da se Jugoslavija neće raspasti. A raspala se', rekao je Radmanović.
Na konstataciju kako su to teške riječi, odgovorio je da on ne želi nikoga prepadati, već 'apelira na sve političare u BiH da trezveno, boreći se za budućnost, a ne raspravljajući o tome tko je bio pametniji i jači u prošlosti, osiguraju bolji život građanima'.

Govoreći o činjenici da se u posljednje vrijeme, slučajno ili ne, često povlači paralela između Republike Srpske i Kosova te da se i iz usta predsjednika Srbije Tomislava Nikolića entitet BiH stavlja u kontekst državnosti, Radmanović je dogovorio kako ne treba to pitanje isključivo vezati za Kosovo. 'Ali treba razmišljati o takvoj jednoj situaciji. Podsjećam da Skupština RS ima jednu Deklaraciju gdje se kaže da ćemo, kad polovica UN-a prizna Kosovo, smatrati da je promijenjen međunarodni sistem i da se i mi imamo pravo odvojiti! To nije rekao jedan pojedinac u RS, kao što se stalno voli spominjati, nego Parlament RS. Pored toga, ali i prije, treba znati da je većina srpskog naroda htjela neku vrstu samostalnosti i da to nikada nije potpuno nadiđeno. To se može uspoređivati s Kosovom iz srpskog ili albanskog kuta. Dakle, ako ljudi žele nešto, onda je to teško i jednostavno prelomiti preko koljena. Takve stvari nam se događaju danas širom Europe. Imamo takvu stvar u Škotskoj, u Katoloniji, Baskiji... Sve se to događa u razvijenim zemljama, koje bolje stoje od nas', Radmanovićev je stav.

Ipak, predsjedavajući Predsjedništva BiH tvrdi da se u slučaju BiH to mora rješavati na drugačiji način, odnosno dogovorom unutar države da se svi osjećamo ravnopravni. 'Trebamo tenzije za odvajanjem obrnuti, da nam je bolje živjeti zajedno. Sad nije takva situacija i zato imamo ovo sve.Tu je posebna odgovornost, po mom mišljenju, na najbrojnijem narodu. Dakle, najbrojniji narod koji po logici ima želju sačuvati veću zemlju mora suprotno, ponekad s popuštanjima, da razgovara sa predstavnicima drugih naroda. U BiH smo svjesni da nije tako. Nego stalno imamo one koji kažu: 'Vi ste naši, mi ćemo vas malo dotegnuti'. Sve treba rješavati za stolom. Strpljivo i mudro, a ne svađom. To je najjednostavnije uraditi. Dakle, mnogo ovisi od domaćih političara. Presudni su oni. A onda i od stranaca', upozorio je.
On se osvrnuo i na mogućnost 'povijesnog sporazuma između Bošnjaka i Srba' o kojem se svojevremeno govorilo kao uvjetu za mir na ovim prostorima. Radmanović o tome je kazao:

'Svaki dogovor između dva naroda, ako nije uperen protiv trećeg, dobrodošao je. Mi smo ovdje, na ovim prostorima Balkana, upućeni jedni na druge. Bez obzira tko pripada kojem narodu i kojoj vjeri. To namjerno govorim, narodima i vjerama. Tko god napravi bilo kakav sporazum među narodima, ako nije usmjeren protiv trećeg dobro je došao. Sada nismo pravili te neke velike sporazume, sveobuhvatne, ali između zemalja na Balkanu imate niz sporazuma koji i poboljšavaju te odnose. Ne znam da li bi bolje bilo i krupnije ako bi pravili neke nacionalne sporazume. Ne mogu odgovoriti na to pitanje', rekao je Radmanović u intervjuu za Anadoliju.