Naime, upravo u Istri ostvaruje se polovica noćenja hrvatskog kamping sektora pa bi se moglo i reći da 'kad Istra kihne, prehladi se cijeli sektor'.

'Od 23. lipnja do kraja srpnja ostvareno je ukupno 47 posto ukupnog godišnjeg prometa u svim kampovima Hrvatske ili 7.999.000, što je manje za oko tri posto u odnosu na 2013. godinu ili pola milijuna nnoćenja manje. No to bi trebalo nadoknaditi u kolovozu i rujnu unatoč lošem vremenu', navodi za tportal Jerko Sladoljev, predsjednik izvršnog odbora udruge Top camping Hrvatska

Iako neprestana kiša kroz duži vremenski period definitivno loše utječe na turistički promet kampova, ovaj istaknuti turistički stručnjak smatra da razlog tropostotnog minusa nije samo u kišnim danima jer, kaže Sladoljev, znakovito je da je vrijeme i u Dalmaciji bilo loše, no pada u noćenjima nije bilo.

'Iz ustaljene prakse znamo da samo kišni vikend neće utjecati na raniji odlazak gostiju, no kad je kiša kontinuirana kao što smo imali u srpnju, u prosjeku dolazi do pada od tri do pet posto. Mali broj naših kamping gostiju ima unaprijed zakupljene parcele, što je i dobro jer bi onda zahtijevali i dobili odštetu pa bi se turističke kuže našle 'u problemu', no s druge strane, kako su kamping gosti vrlo mobilni, kad danima kiši, jednostavno potraže druge destinacije. U Dalmaciji, doduše, takvog pada nije bilo, no objašnjenje je da su njihovi kvalitetni kampovi cjenovno povoljniji pa gosti kompenziraju, 'zanemare' kišu na račun povoljnog omjera cijene i kvalitete', pojašnjava Sladoljev, dodajući da su naši kampovi u usporedbi s europskima treći na ljestvici skupoće.

'S obzirom na dadžbine i sve ono što se plaća, uvjeravaju me da cijene naših kampova nisu tako pretjerane. Naši kapaciteti obuhvaćaju četiri posto europskog kamping kolača. Imamo vrlo pozitivnu auru, kroz kampove godišnje ostvarujemo 18 milijuna noćenja i uvijek smo do sada bili u plusu. Ovi minusi u prvih sedam mjeseci zasigurno će se nadoknaditi u kolovozu i posezoni, kao što se dogodilo i lani, jer trendovi pokazuju da se glavna sezona umjesto sredine srpnja, pomiče prema kolovozu. Naime, 80 posto gostiju dolazi nam iz njemačkih pokrajina Bavarske i Westfalije, a kod njih počinje školski praznici krajem srpnja i početkom kolovoza. To znači da smo još uvijek ovisni o nekoliko glavnih tržišta pa bi Hrvatska turistička zajednica, Turistička zajednica Istarske županije, pa i sami vlasnici kampova, trebali bi dobro ocijeniti kad su školski praznici na tim emitivnim tržištima i više novca usmjeriti u promotivne kampanje na tržištima koja bi se mogla uklopiti u to vrijeme - kao što su Danska, Nizozemska, Poljska, Mađarska', smatra Sladoljev.

Upitan može li pojačana promidžba s novim projektom Ministarstva turizma 'Hrvatska 365 dana' donijeti u posezoni i veće pluseve u turističkom prometu kampova, Sladoljev je vrlo skeptičan.

'Ne možete tražiti da nam netko dođe, a imate 'mrtav grad', nemate događanja i tako stvari, nažalost, funkcioniraju već 50 godina. Poboljšati se može turistički promet hotela, no da bi imali dužu posezonu, tu su presudni niskotarifni avio-aranžmani pa bi aviokompanije kao što je Ryan Air i sl. trebalo ugovorima vezati, što je vrlo skupo. Nekad smo u posezoni davali super niske cijene, ali su gosti onda trošili na raznovrsne sadržaje i usluge u ponudi hotela pa se jedno s drugim kompenziralo i na kraju se hotelijerima ipak isplatilo', zaključuje Sladoljev.

S ciljem povećanja konkurentnosti hrvatskog turizma, resorno ministarstvo financirat će 51 projekt s tri milijuna i 880 tisuća kuna namijenjenih za bespovratne potpore. Kako navode u Ministarstvu turizma, od tog novca u povećanje kvalitete 13 kampova uložit će se milijun i dvadeset tisuća kuna. Osim podizanja kvalitete kampova, tim programom s 240 tisuća kuna financirat će se i dva kamp odmorišta na području središnje Istre te u Ogulinu, pored jezera Sabljaci.