VRUĆA DOBRODOŠLICA

Juncker izljubio Ciprasa i poveo ga za ruku na sastanak

04.02.2015 u 11:30

  • +2

Susret Cipras - Juncker

Izvor: Reuters / Autor: Yves Herman

Bionic
Reading

Grčki premijer Aleksis Cipras i ministar financija Janis Varufakis nastavljaju svoju ofenzivu po Europi. Cipras je u srijedu u Bruxellesu i Parizu, a Varufakis ide u Frankfurt na sastanak s predsjednikom Europske središnje banke Marijom Draghijem. Cipras i Varufakis u četvrtak će se sastati s njemačkim kolegom Wolfgangom Schaeubleom, čija je zemlja najveći protivnik grčkog odustajanja od štednje

Ciprasa je u Bruxellesu srdačno dočekao predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker, koji je grčkog premijera, nakon poljupca pred kamerama, uhvatio za ruku i poveo na sastanak. Teško da će razgovori biti harmonični poput dobrodošlice - uoči izbora u Grčkoj, konzervativni Juncker upozorio je tamošnje birače da ne biraju radikalnog ljevičara Ciprasa, dok novoizabrani premijer ne odustaje od zahtjeva za promjenom smjera u Bruuxellesu.

Cipras je u utorak u Rimu izjavio da želi izbjeći sukob s europskim partnerima, ali nije želio govoriti o detaljima mogućeg sporazuma o ublažavanju grčkog duga koji pokušava ispregovarati s međunarodnim kreditorima.

'Već imamo previše sukoba u Europi da bi stvarali nove', rekao je Cipras nakon sastanka s talijanskim kolegom Matteom Renzijem, prenosi dpa.

Rekao je da njegova vlada slijedi 'logičan put protiv apsurdnosti programa štednje koji su jasno pokazali da nisu učinkoviti' i naglasio da Grčka mora izaći iz opakog kruga novog zaduživanja za vraćanje starih dugova.

'Naravno da smo otvoreni za sugestije ostalih partnera', rekao je Cipras i ponovio obećanje da će provesti strukturne reforme i držati javni deficit pod kontrolom.

Renzi je kazao da nisu razgovarali o specifičnim idejama restrukturiranja duga. 'Vjerujem da postoji uvjeti za pronalaženje točke slaganja između Grčke i partnera iz eurozone', rekao je Renzi.

Renzi je na kraju simbolički darovao svome grčkome kolegi Ciprasu kravatu, koju on odbija nositi dok se njegova zemlja nalazi u krizi.

'Želimo pružiti ruku Grčkoj, što ne znači da joj uvijek dajemo za pravo, ali smo uvjereni da će se Grčka izvući', rekao je Renzi. 'Kad se to dogodi, bit će mi drago da premijer nosi talijansku kravatu', rekao je Renzi, darujući grčkome kolegi kravatu u bojama talijanskog predsjedništva EU koje je završilo krajem godine.

'Obećajem da ću nositi ovu kravatu kad Grčka pronađe održivo rješenje', odgovorio je Cipras.

Odvojeno se Varufakis sastao sa svojim talijanskim kolegom Pierom Carlom Padoanom, koji smatra da je važno da se Grčkoj pomogne da ponovo počne ostvarivati gospodarski rat.

Varufakis je u ponedjeljak u razgovoru za Financial Times rekao da će zemljama eurozone ponuditi zamjenu vanjskog duga obveznicama vezanim za rast kako bi iscrpljena zemlja dobila više vremena i fiskalnog prostora za reforme, ali o detaljima toga plana u Rimu nije želio govoriti.

'Pomozite nam da reformiramo našu zemlju, dajte nam fiskalnog prostora da to napravimo jer ćemo se u protivnom i dalje gušiti pa nećemo biti reformirana nego deformirana Grčka'', poručio je Varufakis u FT-u.

U osnovi, njegov se prijedlog svodi na to da bi otplata grčkog duga zemljama eurozone ovisila o njezinim gospodarskim postignućima, što se više izdigne iz recesije, to bi više morala poštivati otplatu duga.

Ideja, koja još nije službena, zasad je naišla na hladan prijem u eurozoni. 'Treba nam više pojedinosti. Ali prve su reakcije dosta skeptične. Brine da je to samo još jedan trik', rekao je neimenovani dužnosnik eurozone za Reuters.

'Imam veliko poštovanje za doktora Schaeublea', rekao je Varofakis agenciji Ansi. 'Ostajem optimist da možemo postići dogovor'.

Grčka je bila prva zemlja eurozone koja je kreditima EU-a i MMF-a spašena od bankrota 2010. godine. Atena je zatražila pomoć pošto je priznala da je krivotvorila stanje svojih financija kako bi prikrila golem deficit.

Od tada, nacionalni proračun smanjio se s 11 posto, na projeciranih 1,6 posto BDP-a u 2014. godini.

Ali taj je napredak plaćen recesijom bez presedana jer je nacionalno gospodarstvo palo za čak četvrtinu, a nezaposlenost mladih premašila 50 posto. Javni dug narastao je sa 146 posto BDP-a 2010. na 175 posto prošle godine.