Islanđane se još uvijek ne pita žele li se pridružiti bloku od 27 država, već samo žele li da njihova vlada pregovara o eventualnim uvjetima pristupanja, uključujući veoma osjetljivo pitanje ribolovnih prava.

"Ovo je prilika, ovo nije konačna odluka", kazala je za AFP premijerka Kristrun Frostadottir.

"Na ovaj način dobit ćete ponudu sporazuma, moći ćete vidjeti sva pitanja, odgovore na sva pitanja koja imamo ovdje", pojasnila je.

Razgovarala je s AFP-om nakon sastanka s građanima u Selfossu, jednom od mnogih manjih gradova koje je socijaldemokratkinja posjetila kako bi čula pitanja i zabrinutosti Islanđana o pristupanju zemlje Uniji.

Birači će u subotu odgovoriti "da" ili "ne" na pitanje: "Treba li Island nastaviti pristupne pregovore s Europskom unijom?".

Rečenica implicitno pita smatra li zemlja od 400.000 stanovnika da je za nju bolje zadržati punu samostalnost ili se pridružiti EU-u.

Prevagne li strana "da", o pristupnom sporazumu dogovorenom s Bruxellesom će se raspisati novi referendum, a vjerojatno će biti potrebna izmjena islandskog ustava kao i ratifikacija sporazuma u zemljama članicama bloka.

Otočna država u sjevernom Atlantiku je podnijela zahtjev za članstvom 2009., godinu dana nakon što je financijska kriza 2008. dovela du urušavanja njenih banaka i gospodarstva.

Pristupni pregovori su počeli 2010., no suspendirani su 2013. pošto je na vlast došla euroskeptična vlada.

Svijet se u međuvremenu drastično izmijenio.

"EU gleda oko sebe, dovršava sporazume s Indijom, s Mercosurom. Vidimo promjene u globalnoj klimi kada je riječ o tome kako ljudi koriste carine kao oružje", istaknula je Frostadotti.