Razlog je taj što država nije definirala mehanizme i načine primjene ove zakonske odredbe, ne zna se čak kako se i kome ekonomsko nasilja prijavljuje – čulo se na tematskoj sjednici saborskog Odbora za ravnopravnost spolova, održanoj u povodu Nacionalnog dana borbe protiv nasilja nad ženama, koji se obilježava danas (22. rujna).

Vladinim poticajima lani zaposlena samo jedna žrtva obiteljskog nasilja

Vladu i njezine institucije predstavnice civilnih udruga kritizirale su i zbog toga što važna, prije nekoliko godina donesena mjera pomoći žrtvama nasilja – njihovo zapošljavanje – ne funkcionira, piše Novi list. Tijekom protekle godine, prema podacima Pravobraniteljice za ravnopravnost spolova, radno mjesto je dobila samo jedna žena žrtva obiteljskog nasilja, a od kada je na snazi Vladina strategija poticaja zapošljavanja, zaposlene su ukupno četiri žene zlostavljane u obitelji.

'Oko 70 posto poslodavaca ne zna uopće da postoje mjere za poticanje zapošljavanja žrtava nasilja, a među onih preostalih 30 posto koji znaju, većina ih ne koristi poticaje jer kažu da je procedura njihova dobivanja jako duga i komplicirana', kazala je Neva Tolle iz Autonomne ženske kuće.

Žene su najčešće žrtve nekoliko oblika nasilja istodobno – tjelesnog, psihičkog, ekonomskog. Nasilje dugo trpe, prosječno deset godina, pa tek onda zatraže pomoć – nalazi su istraživanje koje je provela psihologinja dr. Darja Maslić-Seršić među 240 žrtava obiteljskog nasilja. Dvije trećine žrtava trpi tjelesne posljedice, od kojih je 25 posto težih, a sedam posto trajnih.

Žrtve ekonomskog nasilja u obitelji često su i djeca. Polovina nasilnika koji ekonomski zlostavljaju majku, isto čini i djeci – uskraćuje novac potreban za dječje osnovne potrebe.

'Ekonomsko nasilje je često, ali je još uvijek slabo prepoznato i rjeđe se prijavljuje', istaknula je Gordana Sobol, SDP-ova zastupnica i predsjednica saborskog Odbora za ravnopravnost.