GOTOVINA, ČERMAK, MARKAČ

Još ništa od odluke o odbacivanju optužnice

  • Autor: Hina/tportal.hr
  • Zadnja izmjena 25.03.2009 11:58
  • Objavljeno 25.03.2009 u 11:52
Gotovina, Markač, Čermak

Gotovina, Markač, Čermak

Izvor: tportal.hr / Autor: montaža

Posebna sudska sjednica na kojoj je obrana trojice hrvatskih generala Ante Gotovine, Ivana Čermaka i Mladena Markača zatražila odbacivanje optužnice za zločine u Oluji završila je u srijedu pred Haškim sudom, a raspravno vijeće naknadno će donijeti odluku o njihovu zahtjevu

'Odluku po pravilu 98 bis Sudsko vijeće donijet će naknadno', izjavio je predsjednik raspravnog vijeća Alphons Orie na kraju posebne petodnevne sjednice koja je počela 19. ožujka i na kojoj su obrana i tužitelji iznijeli brojne argumente za i protiv odbacivanja optužnice protiv trojice generala.

Prema ranijoj odluci Vijeća, suđenje trojici hrvatskih generala pred Haškim sudom nastavlja se 27. svibnja predraspravnim ročištem, a dan kasnije počet će izvođenje dokaza obrane. Optužnica tereti Gotovinu, Čermaka i Markača da su se s hrvatskim političkim i vojnim vrhom udružili u zločinački pothvat s ciljem protjerivanja lokalnog srpskog stanovništva iz tzv. Krajine u akciji Oluja u kolovozu 1995. godine.

Obrane trojice generala tražile su odbacivanje svih točaka optužnice tvrdeći da tužiteljstvo u svom dijelu postupka, koji je završio 5. ožujka, nije iznijelo uvjerljive dokaze za osuđujuću presudu. Smatraju da su se tužitelji u dokaznom postupku služili pogrešnim pravnim pretpostavkama, paušalnim dokazima, neodrživim teorijama, te da su prihvatili, jer su morali, teoriju međunarodne zajednice o udruženom zločinačkom pothvatu.

Odvjetnici optuženih tvrde da je Oluja bila zakonita, precizno planirana i izvedena vojna akcija u kojoj je kolateralna šteta, s obzirom na razmjere operacije, bila minimalna. Tužiteljstvo je, pak, u protuargumentaciji iznosilo dokaze u prilog osobnoj i zapovjednoj odgovornosti Gotovine, Čermaka i Markača za zločine u Oluji.

Ustrajalo je na tezi o udruženom zločinačkom pothvatu tvrdeći da su tadašnje hrvatske vlasti, na čelu s bivšim predsjednikom Franjom Tuđmanom, granatiranjem, razaranjem, pljačkom i zastrašivanjem prisilno uklonile Srbe iz dotad okupiranih hrvatskih područja.

Tužitelji su se tijekom posebnog ročišta koncentirali na dokazivanje neselektivnog granatiranja, posebno Knina u kojem je, tvrde, poginulo između 50 i 75, a ranjeno 40 civila. Pritom su odbili zahtjev obrane da to dokumentiraju imenima žrtava, jer, kako je rekao tužitelj Edward Russo, 'sama činjenica da je Gotivina ubio i ranio civile dokaz je nezakonitog granatiranja'.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!

Napiši ovdje što ti misliš o ovoj temi