Autohtono pleme Aeta vodi utrku s vremenom kako bi dokazalo svoja prava na zemlju prije nego što ih iz prostora istisnu ambiciozni razvojni projekti – „pametni grad“ i stadion koji vlasti opisuju kao „spreman za Taylor Swift“, piše Aljazeera.

Na prostranom području bivše američke vojne baze Clark, oko dva sata vožnje sjeverno od Manile, filipinska vlada nastavlja s izgradnjom višemilijardnog projekta Novi Clark City. Predsjednik Ferdinand Marcos Jr. vidi ga kao buduću turističku meku i snažan magnet za investitore, ali za autohtone zajednice koje ondje žive taj razvoj znači prijetnju opstanku.

New Clark City

Novi Clark City gradi se na mjestu nekadašnje zračne baze Clark i jedan je od ključnih projekata vlade u nastojanju da privuče strana ulaganja i rastereti prenapučenu Metropolitansku Manilu, u kojoj živi gotovo 15 milijuna ljudi.

Uz novi grad planira se i čitav niz infrastrukturnih zahvata: nove željezničke linije, proširenje zračne luke te stadion vrijedan 515 milijuna dolara, za koji se dužnosnici nadaju da bi jednog dana mogao ugostiti i svjetsku pop-zvijezdu Taylor Swift.

Između gradilišta novog grada i lokacije budućeg stadiona smjestilo se autohtono selo Aeta – Sapang Kawayan. Za oko 500 obitelji koje ondje žive u kućama od prirodnih materijala poput nipe i ratana, ovaj građevinski zamah predstavlja egzistencijalnu prijetnju.

„Bili smo ovdje prije Amerikanaca, čak i prije Španjolaca“, kaže Petronila Capiz (60), poglavica plemena Aeta Hungey u Sapang Kawayanu. „A zemlja nam se i dalje otima.“

Američki kolonizatori prvi su oteli zemlju

Povjesničari podsjećaju da su američki kolonizatori, koji su 1898. preuzeli Filipine od Španjolske, oduzeli oko 32 tisuće hektara zemlje, koja je 1920-ih pretvorena u zračnu bazu Clark. Time su Aete – polunomadski, tamnoputi narod koji se smatra jednim od najranijih stanovnika arhipelaga – ostali bez svojih posjeda. Mnogi su raseljeni, dok su se neki povukli dublje u džunglu unutar baze i ondje radili kao nadničari.

Sjedinjene Države predale su bazu filipinskoj vladi 1991. godine, desetljećima nakon stjecanja neovisnosti zemlje. Od tada kompleksom upravlja Uprava za pretvorbu i razvoj baza (BCDA). Procjenjuje se da danas na području Clarka živi oko 20 tisuća pripadnika naroda Aeta, raspoređenih u 32 sela – no većina njihovih zemljišnih zahtjeva i dalje nije priznata.

Egzistencijalna prijetnja

Stanovnici Sapang Kawayana strahuju da bi razvojni projekti mogli dovesti do njihova iseljavanja prije nego što uspiju osigurati pravno priznanje svojih prava.

Zajedno s drugim selima Aeta u Clarku surađuju s istraživačima sa Sveučilišta Filipina kako bi ubrzali postupak dobivanja Potvrde o vlasništvu nad predačkom domenom (CADT) – jedinog pravnog mehanizma kojim bi mogli potvrditi pravo na svoj teritorij i njegove resurse.

Tijekom ove godine mještani su se okupljali pod improviziranim drvenim skloništima, sastavljali obiteljska stabla te dijelili priče i fotografije. Sve se pažljivo dokumentira kako bi se dokazalo da zajednica ondje živi još od predkolonijalnih vremena. Njihov zahtjev obuhvaća oko 17 tisuća hektara, što se velikim dijelom preklapa s područjem predviđenim za Novi Clark City.

„Novi grad i zračna luka proždiru polja koja obrađujemo, rijeke u kojima lovimo ribu i planine iz kojih prikupljamo bilje“, upozorava Capiz.

'Spremno za Taylor Swift'

Planovi za Novi Clark City prvi su put predstavljeni za mandata bivšeg predsjednika Rodriga Dutertea, kao odgovor na prometni i urbani kaos u Manili. BCDA projekt opisuje kao „zelenu, pametnu i na katastrofe otpornu metropolu“. Gradnja je započela 2018., a sportski kompleks već je 2019. ugostio Igre jugoistočne Azije. Grad je zamišljen za 1,2 milijuna stanovnika, a izgradnja bi trebala trajati najmanje 30 godina.

BCDA trenutačno gradi tri autoceste koje će novi grad povezati s kompleksom zračne luke, gdje je planiran i stadion „spreman za Taylor Swift“, čija se izgradnja očekuje do 2028. godine. Predsjednik BCDA-e Joshua Bingcang ističe da je „neusporediva povezanost“ Clarka ključna za privlačenje investitora, ali priznaje da ona dolazi uz visoku cijenu za lokalne zajednice.

Istraživačka organizacija Counter-Mapping PH i aktivisti procjenjuju da su od početka gradnje raseljene stotine obitelji Aeta, a upozoravaju da bi taj broj mogao znatno rasti. BCDA nudi financijsku naknadu i preseljenje, no tvrdi da do raseljavanja formalno nije došlo jer Aete nemaju pravno priznato vlasništvo nad zemljištem. U izjavi za Al Jazeera agencija navodi da „podržava dobrobit i prava autohtonih naroda“, ali ističe da Novi Clark City ne zadire u priznata predačka područja.

Povijesno najopspravljeniji narod na Filipinima

Tek je nekolicina Aeta plemena dosad dobila CADT certifikate, uglavnom na rubnim dijelovima Clarka. Zahtjev Sapang Kawayana, podnesen još 1986., i dalje stoji. Prema riječima Marciala Lengaa iz Nacionalnog povjerenstva za autohtone narode, zajednice moraju „dokazati da su ondje od pamtivijeka“, što uključuje detaljne genealogije, svjedočanstva starješina i precizne karte.

Aktivisti upozoravaju da su ti kriteriji preteški i da dugotrajni postupci dodatno izlažu Aete riziku gubitka zemlje. „Bez CADT-a i bez stvarnog priznanja države, Aete se i dalje tretira kao bespravne doseljenike na vlastitoj zemlji“, kaže Pia Montalban iz organizacije Karapatan-Central Luzon.

Aete se smatra jednim od povijesno najobespravljenijih autohtonih naroda na Filipinima. Stručnjak za autohtonu psihologiju Jeremiah Silvestre upozorava da bi nastavak ovakvog razvoja mogao dovesti do raseljavanja, beskućništva i gubitka kulture. Slično upozorenje dolazi i od Victora Valantina, predstavnika autohtonog stanovništva u provinciji Tarlac: „Morat ćemo se stalno seliti. Trgovački centri se neće seliti zbog nas. BCDA projekti napreduju munjevito“, zaključuje. „Ali sve što se tiče nas – ide užasno sporo.“