nikola biliškov za tportal

Jesmo li u klimatskom paklu? Znanstvenik otkriva alarmantne podatke i poručuje: 'Nećemo se tako brzo vratiti na staro normalno'

  • Autor: Ante Srzić
  • Zadnja izmjena 21.07.2022 21:51
  • Objavljeno 21.07.2022 u 20:13
Nikola Biliškov

Nikola Biliškov

Izvor: Cropix/Profimedia / Autor: Boris Kovačev Cropix; Luka Dakskobler/SOPA Images / Sipa Press / Profimedia

Europa se ovoga ljeta prži na paklenim temperaturama. Požari proždiru Portugal, Španjolsku i Francusku, u Velikoj Britaniji zavladala je histerija zbog temperaturnih rekorda, jer zbog vrućine su se izvijale tračnice i topio asfalt, dok su u Nizozemskoj posipali solju ceste kako bi im snizili površinsku temperaturu. Val ekstremnih vrućina zahvatio je i Sjedinjene Američke Države. Uz požare, suše i poplave, čini se da klimatske promjene stižu prije i brže mijenjaju način života nego što se itko nadao

Nikola Biliškov, znanstvenik s Instituta Ruđer Bošković i aktivist, član inicijative Znanstvenici za klimu i ambasador Klimatskog pakta Europske unije, kaže za tportal da se klimatske promjene često poistovjećuju s globalnim zagrijavanjem. To znači da se povećava srednja globalna temperatura Zemljine atmosfere.

'No to zapravo ne znači da se temperatura u svim dijelovima svijeta jednako povisuje. Negdje ona raste brže, a negdje sporije, dok u nekim dijelovima svijeta bilježimo i sniženje srednje temperature. Tako bilježimo izrazito brz porast temperature polarnih krajeva, a u umjerenom i tropskom pojasu ona raste sporije', objašnjava znanstvenik.

Dodaje da je još jedna bitna, iako znatno manje poznata, činjenica vezana uz ove klimatske promjene.

'Temperatura troposfere se, zbog nakupljanja stakleničkih plinova u njoj, povisuje, ali zbog istog razloga srednja temperatura stratosfere opada. Sve to jako utječe na globalnu cirkulaciju, ali povišenje temperature posljedica je povećanja toplinske energije atmosfere', navodi Biliškov.

Ta dva faktora zajedno, ističe, dovode do znatnog povećanja vjerojatnosti ekstremnih vremenskih događaja i zato među najvažnije manifestacije klimatskih promjena spadaju sve češće i sve intenzivnije ekstremne vremenske prilike, kao i povećana učestalost toplinskih valova, ali i provala hladnog zraka u zimskim mjesecima.

Neki tvrde da će ovo zapravo biti najhladnije ljeto u idućih nekoliko desetljeća. Stižu li posljedice klimatskih promjena na naplatu ranije nego što se očekivalo? Biliškov kaže da su i sami klimatolozi u velikoj mjeri iznenađeni brzinom kojom se odvijaju klimatske promjene. Podsjetio je da klimatski modeli predviđaju ovakve posljedice, ali nisu pokazali da će se stvari događati ovakvom brzinom i žestinom.

'Nažalost, već sada možemo reći da se u doglednoj budućnosti nećemo vratiti na klimatsko 'staro normalno', ali još uvijek imamo vremena obuzdati klimatske promjene, tj. održati ih u granicama unutar kojih im se, kao civilizacija i kao biološka vrsta, možemo prilagoditi', umjereno je optimističan ambasador Klimatskog pakta Europske unije u Hrvatskoj.

  • +23
  • +20

Požari u Španjolskoj

Izvor: Profimedia / Autor: Europa Press/ABACA / Abaca Press

No stručnjak kaže da je vremena malo, a prozor pozitivnog djelovanja jako je usko otvoren. Klimatske promjene su globalne pa, naglašava, i odgovor na njih mora biti globalan, a zbog ozbiljnosti situacije on mora biti sustavan, dobro fokusiran i vrlo ambiciozan.

Međutim situacija bi se uskoro mogla još pogoršati. Umjesto da se borimo protiv klimatskih promjena, ponovno se 'pale' termoelektrane i loži ugljen zbog rata u Ukrajini i energetske krize koju su izazvale sankcije Rusiji.

Biliškov poručuje da odgovor mora biti vrlo odlučan, a ono što vidimo nema baš puno veze s odlučnošću.

'Neki istaknuti energetičari su na početku brutalne ruske agresije na Ukrajinu govorili da će to dovesti do ubrzanja energetske tranzicije EU-a. Moram priznati da nisam čuo uvjerljivu argumentaciju takvih tvrdnji, a potezi EU-a, ali i drugih zemalja, ukazivali su upravo na suprotan efekt, dakle usporavanje zelene energetske tranzicije', objašnjava stručnjak.

Ukazao je na mišljenje Svitlane Krakovske, ukrajinske klimatologinje, koja je to kirurški precizno opisala riječima: 'Klimatska kriza i rat u Ukrajini imaju zajednički uzrok, a to je naša ovisnost o fosilnim gorivima.'

Nikola Biliškov, znanstvenik i aktivist

Nikola Biliškov, znanstvenik i aktivist

Izvor: Cropix / Autor: Boris Kovacev

Dodaje i da su najnovija zbivanja u Europskom parlamentu razočaravajuća, a prema riječima zastupnika Michaela Blossa, parlamentarci su pod žestokim udarom lobista fosilne industrije.

Podsjetio je da je početkom ovog mjeseca izglasano da u Taksonomiji EU-a za održive aktivnosti, podzakonskom aktu Zelenog plana EU-a, projekti vezani uz plin i nuklearnu energiju dobiju oznaku održivih.

'I to je izglasano unatoč prosvjedima i unatoč tome što su prethodno dva nadležna odbora EP-a, naime Odbor za okoliš i Odbor za ekonomiju, odlučili da neće podržati taj prijedlog Europske komisije. Time je još jednom do izražaja došlo sustavno licemjerje kao jedno od temeljnih stupova funkcioniranja EU-a. Osim toga, tim opasnim presedanom poslana je devastirajuća poruka investitorima i ostatku svijeta, i to iz sustava koji sebi voli tepati da je predvodnica globalne zelene tranzicije. Ovakvim ishodom glasanja u EU parlamentu Zeleni plan natopljen je ugljikovodicima, a i Putinu je uručen poklon čija se vrijednost mjeri u milijardama eura', ocjenjuje.

Zašto su Nizozemci posipali ceste solju

Biliškov je kemičar. Istraživački rad usmjeren mu je na materijale za konverziju i skladištenje energije, osobito materijale za kemijsko skladištenje vodika u čvrstom stanju. Osim toga, bavi se razvojem novih metoda kemijskih sinteza u čvrstom stanju. Rad mu je, kako sam navodi, upravljan načelima zelene kemije, čijom se primjenom preispituju tradicionalne, često okolišno intenzivne i društveno neosjetljive kemijske procedure te se zamjenjuju novima, s minimalnim negativnim utjecajem na okoliš i društvo.

Pitali smo ga da nam pojasni zašto su u Nizozemskoj prije koji dan u jeku toplinskog vala posipali ceste solju. 'Asfalt je u osnovi katran te se tali na oko 50 Celzijevih stupnjeva. Pri visokim temperaturama zraka, temperatura asfalta, zbog njegove tamne boje, dostiže puno više vrijednosti. Međutim to mekšanje asfalta predviđeno je za normalne uvjete, a šljunak u njemu održava njegovu čvrstoću u određenim okvirima.

Ipak, pri izrazito visokim temperaturama, naročito ako one potraju, asfalt potpuno gubi svoju čvrstoću i postaje doslovno tekući i vrlo podložan trajnim deformacijama. U nizozemskim pokrajinama Flevoland, Epe i Zwartewaterland tom štetnom učinku pokušavaju doskočiti vrlo domišljato, posipanjem solju, slično kao u zimskim mjesecima, što može čudno zvučati. No sol upija vodu iz zraka, ali i iz asfalta. Time istovremeno rashlađuje asfalt i čini ga manje ljepljivim', objasnio je.

Je li kasno za bilo kakvu akciju i jesmo li, kao što kaže glavni tajnik UN-a Antonio Guterres, pred kolektivnim samoubojstvom kao vrsta? Biliškov kaže da, unatoč svemu, još uvijek nije kasno, ali je okvir pozitivnog djelovanja jako sužen. Smatra da je Antonio Guterres u pravu, ali u pravu je i David Attenborough ističući da su ljudi biološka vrsta koja je najbolja u rješavanju problema.

'Vrlo je važno da se ne prepustimo kolektivnom pesimizmu, nego da svi, na svim razinama, doprinosimo obuzdavanju klimatskih promjena. To se odnosi na preispitivanje naših životnih navika, ali i donošenje ispravnih političkih odluka na razini država i međunarodne zajednice', zaključio je Biliškov.

Pratite nas na društvenim mrežama:

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!