NAŠI TOKSIKOLOZI

Jeftini limuni nisu otrovni; to su gluposti!

limun

limun

Izvor: Guliver/Thinkstock / Autor: Thinkstock

Imazalil nas štiti od mikotoksina u trulom voću od kojih su u prošlosti ljudima masovno otpadali udovi ili su umirali, a njegove količine su toliko male da samo neznalice dižu paniku zbog podataka na etiketama koji ondje moraju biti radi pravila EU, poručili su naši stručnjaci za otrove

Podsjetimo, neki ljudi iz udruga/stranica za zaštitu potrošača prošlog tjedna su na sav glas širili tezu da su cijene limuna u Hrvatskoj iznenada pale jer je otkriveno da u njima ima ovog fungicida! Zapravo ništa nije trebalo otkrivati jer je on jasno, u skladu sa zakonima, deklariran na naljepnicama. Istina, mora se priznati, ključni izvor ove (dez)informacije priznao je da je i sam bio u neznanju pa je išao 'istražiti' što je imazalil!

Prof. dr. sc. Franjo Plavšić, nekadašnji čelnik Hrvatskog zavoda za toksikologiju i antidoping (HZTA), kaže da su koristi od imazalila neusporedivo veće od navodnih šteta. Naime, taj fungicid koristi se kako bi se spriječio razvoj plijesni i truljenje voća u skladištima, a mikotoksini koje stvaraju plijesni mogu biti vrlo opasni čak i kada voće nije jako trulo.

Što je bolje – malo pesticida ili strašne bolesti?

'Pitanje koje si moramo postaviti jest: Što više želite, da budete izloženi imazalilu ili mikotoksinima? Ljudi ne žele prihvatiti da ne možemo bez pesticida. Odnosno možemo, no onda ćemo se trovati mikotoksinima. Prije su se ljudi trovali njima. Bilo je svega. Osobito su se trovali žitaricama. To je bilo strašno. U srednjem vijeku i renesansi bio je raširen tzv. ergotizam, trovanje koje je odnijelo užasno puno života i napravio mnoštvo invalida. Hoćete li u skladištima koristiti fumigaciju i imati neke male ostatke fumiganata ili hoćete da vam od suhe gangrene otpadaju noge? Uvijek morate imati neku računicu – odvagnuti što je štetnije. Sve je štetno. Ti pokreti ljudi neznalica, koje možemo nazvati ideološkom toksikologijom, danas su jako snažni. Oni uporno neutemeljeno plaše građane', objasnio je Plavšić.

Sve je u koncentracijama!

Naš stručnjak, ali i međunarodne stručne stranice ističu da na toksična svojstva imazilila trebaju paziti ljudi koji rade s njime, koji tretiraju voće ili sjeme tako da su izloženi visokim koncentracijama, ali ne i oni koji jedu voće.

'Imazalilom se već duže tretira i drugo voće kao što su jabuke, dunje i sl. Ne možete donositi odluku na temelju informacija tipa 'Ima nešto imazalila. Oni su to tretirali fungicidom', a bez konkretnih podataka o tome koliko su takve koncentracije stvarno opasne. Sve je u koncentracijama. Ja nigdje nisam vidio podatke prema kojima bi one bile opasne. Navodno sporni proizvodi prihvaćeni su u EU, čemu tjerati mak na konac? Nije važno što je nađeno, nego koliko. Besmisleno je da se zbog takvih neznalica ljudi boje naribati koricu limuna u kolače, kuhano vino i sl. Onda ne bismo trebali jesti ni grožđe niti piti vino ni mnogo toga drugoga. U svemu možemo pronaći nešto čega bismo se mogli bojati', naglasio je prof. Plavšić.

Doze su bezopasne!

Daniela Čepelak Dodig iz Hrvatskog zavoda za toksikologiju kaže da se imazalil koristi kao fungicid kod tretiranja, najčešće, banana i citrusa, ali isto tako i u medicini i veterini.

'Doze koje bi eventualno mogle izazvati oštećenje zdravlja se na limunima, mandarinama i narančama ne nalaze. Naime, radi se o vrlo malim dozama koje ne predstavljaju opasnost za ljudsko zdravlje. S druge strane, jedino što je do sada znanstveno potvrđeno vezano uz imazalil jest da može nadražiti kožu i oči u koncentracijama većim od 20%. Što se tiče karcinogenosti i reprotoksičnosti, nema dokaza da djeluje na taj način', napominje Čepelak Dodig.

Ono što većina ljudi zaboravlja, kaže, jest da kod primjene bilo kojeg pesticida, a posebno kada se radi o ljudskoj hrani, treba poštivati tzv. karencu - vrijeme potrebno da se određeni pesticid razgradi prije stavljanja hrane na tržište.

'Ako se karenca poštuje, odnosno ako pesticid primjenjuju stručne osobe, nema opasnosti', objasnila je.

Zašto se navodi na etiketama?

Informacija da je neko voće tretirano nekim sredstvom, kaže Čepelak Dodig, je samo znak da proizvođač poštuje pravila EU, a ne da je to voće otrovno, odnosno ta informacija nije navedena na deklaraciji da bi se plašili korisnici.

'Dakle, nema opasnosti za ljudsko zdravlje ako se konzumiraju limuni, mandarine ili naranče koje su tretirane imazalilom', zaključila je naša toksikologinja.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!

Napiši ovdje što ti misliš o ovoj temi