Pariz je o tome počeo razgovarati s njemačkim dužnosnicima, nastojeći uskladiti njemačku doktrinu upotrebe oružja za takozvane dubinske precizne udare s francuskom nuklearnom strategijom, piše Financial Times pozivajući se na šest osoba upoznatih s razgovorima.

Francuske dužnosnike osobito brine mogućnost da bi Rusija konvencionalni napad na neki cilj na svom teritoriju protumačila kao povod za nuklearni odgovor.

'Možete napasti ruski cilj konvencionalnim oružjem, a dobiti nuklearni odgovor', upozorio je francuski dužnosnik. Dodao je da bi se, ako Moskva pogrešno protumači poruku, nuklearni prag mogao prijeći, a da toga nitko ne bude svjestan.

Njemačka razvija projektile dometa većeg od 2000 kilometara

Zabrinutost Pariza izražena je jer Njemačka znatno jača svoje sposobnosti za napade na velikim udaljenostima. Berlin nabavlja i razvija niz projektila za lansiranje s kopna, dometa od 500 do više od 2000 kilometara, kojima bi se mogli gađati ciljevi duboko na ruskom teritoriju.

Slične kapacitete razvijaju i druge europske zemlje, među kojima su Velika Britanija, Poljska te nordijske i baltičke države. Cilj je ojačati europsko odvraćanje Rusije, osobito nakon njezine invazije na Ukrajinu i sve neizvjesnije američke sigurnosne potpore Europi pod predsjednikom Donaldom Trumpom.

Njemačka pritom nastoji preuzeti vodeću ulogu u europskom naoružavanju, a za obranu planira izdvojiti 780 milijardi eura do kraja 2030. godine. No razvoj oružja velikog dometa otvorio je pitanje pod kojim bi se uvjetima ono koristilo i kakav bi to odgovor Kremlja moglo izazvati.

Francuska želi uskladiti europsku obrambenu strategiju

Francuski predsjednik Emmanuel Macron u ožujku je najavio raspravu o tome kako bi francuski nuklearni arsenal mogao pridonijeti zaštiti europskih saveznika. Pariz o svojoj nuklearnoj strategiji razgovara s više europskih država, ali posebnu pozornost posvećuje Njemačkoj zbog njezinih velikih obrambenih ulaganja i ambicioznih planova naoružavanja.

Naime francuski dužnosnici strahuju da bi Moskva, u slučaju napada koji izvedu europski saveznici, odgovornost mogla pripisati i Francuskoj. Jedan od sugovornika Financial Timesa usporedio je to s pozivanjem nekoga u vlastitu kuću – ako gost izazove požar, odgovornost snosi i domaćin.

Kao jedna od nuklearnih sila, Francuska je desetljećima razvijala nepisana pravila i način komunikacije o nuklearnom odvraćanju, a Njemačka nema takvo iskustvo. Zbog toga u Parizu smatraju da bi europske države trebale imati jasnu i javno poznatu doktrinu kako bi se izbjegli nesporazumi s Rusijom.

Njemački dužnosnik složio se da europske prijestolnice trebaju zajedničku doktrinu i razumijevanje načina na koji se sukob može postupno zaoštravati. Naglasio je da je upravo Berlin prije tri godine pokrenuo raspravu o jačanju konvencionalnog odvraćanja Rusije.

Prema njegovim riječima, razvoj oružja za dubinske precizne udare od početka je trebao biti praćen dogovorom o njegovoj upotrebi. Razgovori su, međutim, usporeni zbog francuske unutarnje rasprave o budućnosti nuklearne strategije, ali sada ponovno napreduju. Jedna od mogućnosti je zajednička izjava Njemačke, Francuske i Velike Britanije o njihovu pristupu, no dogovor još nije blizu.

London tvrdi da napadi ne bi bili usmjereni na nuklearna postrojenja

Velika Britanija, uz Francusku jedina europska nuklearna sila u NATO-u, također razgovara s Njemačkom o upotrebi projektila velikog dometa. Dvije zemlje planiraju zajednički razvijati oružje dometa većeg od 2000 kilometara, u skladu s obrambenim sporazumom potpisanim 2024. godine, a razmatra se i mogućnost uključivanja Francuske u taj program.

Britanski dužnosnik za Financial Times upozorio je da se pojam dubinskih preciznih udara ponekad pogrešno razumije. Njihova je glavna svrha oslabiti ruske vojne sposobnosti gađanjem zapovjednih centara, logističkih čvorišta, skladišta streljiva i tvornica oružja, a ne vladinih zgrada ili nuklearnih postrojenja.

'Svi smo svjesni potrebe da ne izazovemo eskalaciju na nuklearnu razinu', rekao je.

Ingo Gerhartz, njemački general na čelu NATO-ova zapovjedništva odgovornog za obranu srednje Europe i istočnog krila Saveza, upozorio je da se odluke o takvim napadima moraju donositi u dogovoru s ostalim članicama NATO-a. Rusija bi, naime, poteze pojedine članice mogla pripisati cijelom Savezu.

Austrijski vojni analitičar Franz-Stefan Gady smatra da Njemačka mora jasno odrediti prioritete pri odabiru ciljeva, način upravljanja eskalacijom i tko će odobravati napade. Time bi se povećala vjerodostojnost odvraćanja, ali i smanjila opasnost od pogrešnih procjena.

'O tome treba puno detaljnije raspravljati – možda ne otvoreno, ali svakako među političkim i vojnim vođama', ističe na kraju Gady.