Rusija već desetljećima koristi pravo veta u Vijeću sigurnosti Ujedinjenih naroda, no skupina ukrajinskih diplomata i stručnjaka sada želi otvoriti pitanje ima li Moskva uopće valjanu pravnu osnovu za članstvo u toj međunarodnoj organizaciji.

Kako piše Foreign Policy, inicijativu priprema skupina okupljena oko Zaklade Filip Orlik, a među njezinim članovima nalazi se i Volodimir Jelčenko, bivši ukrajinski veleposlanik pri UN-u.

Jelčenko smatra da je međunarodna zajednica 1991. godine napravila ozbiljnu pogrešku kada je Rusiji dopustila da automatski preuzme mjesto Sovjetskog Saveza u Ujedinjenim narodima.

'To je najveća prijevara stoljeća. Ruska Federacija nikada nije potpisala Povelju Ujedinjenih naroda', izjavio je.

'Samo su promijenili natpis na pločici'

Središnji argument ukrajinske inicijative odnosi se na način na koji je Rusija nakon raspada SSSR-a preuzela sovjetsko članstvo u UN-u. Prema Jelčenkovu tumačenju, Rusija je tada postala nova država i zato je morala podnijeti službeni zahtjev za članstvo, u skladu s člankom 4. Povelje UN-a.

Umjesto toga, ruske vlasti poslale su pismo kojim su obavijestile Ujedinjene narode da nastavljaju članstvo Sovjetskog Saveza, uključujući stalno mjesto u Vijeću sigurnosti i pravo veta.

Jelčenko upozorava da su druge države nastale raspadom velikih državnih zajednica morale proći formalni postupak pristupanja.

'Bosna i Hercegovina prošla je taj postupak 1992. godine, u skladu s člankom 4., nakon raspada Jugoslavije. No Rusi nisu učinili ništa slično. Samo su promijenili natpis na pločici za stolom', rekao je.

Žele otvoriti raspravu već 2027. godine

Ukrajinska skupina planira zatražiti da se pitanje ruskog članstva uvrsti na dnevni red Opće skupštine UN-a, moguće već tijekom 2027. godine.

Namjera je otvoriti raspravu o pravnoj osnovi ruskog predstavljanja u organizaciji te o uvjetima koje države moraju ispunjavati da bi bile njezine članice.

Povelja UN-a predviđa da članstvo bude otvoreno miroljubivim državama koje prihvaćaju obveze iz Povelje te su sposobne i voljne izvršavati ih.

Inicijatori žele da se pitanje ruskog predstavljanja razmotri i pred Odborom za vjerodajnice UN-a, tijelom koje provjerava vjerodajnice predstavnika država članica.

U slučaju političkog dogovora, Opća skupština mogla bi odlučivati o prihvaćanju ili osporavanju vjerodajnica ruskih predstavnika. Kao povijesni presedan navodi se 1974. godina, kada je Južnoafričkoj Republici zbog apartheida uskraćeno sudjelovanje njezinih predstavnika u radu Opće skupštine.

Ipak, takva mjera nije isto što i formalno isključenje države iz UN-a. Prema Povelji, za isključenje članice potrebna je preporuka Vijeća sigurnosti, u kojem Rusija ima pravo veta.

Može li Rusija doista izgubiti mjesto u Vijeću sigurnosti?

Unatoč argumentima inicijatora, izgledi da Rusija izgubi članstvo ili stalno mjesto u Vijeću sigurnosti vrlo su mali.

Glavna prepreka jest činjenica da međunarodna zajednica već više od tri desetljeća prihvaća Rusiju kao državu koja nastavlja međunarodnopravni položaj Sovjetskog Saveza.

Takav je status nakon raspada SSSR-a prihvatila i sama Ukrajina, među ostalim u kontekstu dogovora prema kojima je Rusija preuzela sovjetski državni dug.

Zbog toga bi osporavanje ruskog članstva značilo otvaranje složenog pravnog i diplomatskog pitanja s mogućim posljedicama za funkcioniranje cijelog sustava UN-a.

Jane Kinninmont, izvršna direktorica britanskog Udruženja za Ujedinjene narode, upozorava da bi inicijativa mogla naići na otpor velikog broja država. Mnoge članice UN-a, naime, ne smatraju Rusiju jedinom stalnom članicom Vijeća sigurnosti koja zloupotrebljava pravo veta.

Dio diplomata također upozorava da bi neuspješan pokušaj osporavanja ruskog članstva mogao politički naštetiti Ukrajini, osobito ako ne uspije okupiti dovoljno široku međunarodnu potporu.

'Rusija koristi UN kao megafon za propagandu'

Unatoč malim izgledima za formalno isključenje Rusije, inicijatori smatraju da bi već otvaranje rasprave predstavljalo važan oblik političkog pritiska na Moskvu.

Jelčenko tvrdi da Rusija svoj položaj u Ujedinjenim narodima koristi kako bi blokirala međunarodne odluke koje joj ne odgovaraju, ali i kako bi širila vlastite političke poruke.

'Rusija koristi UN za mnoge stvari, primjerice pravo veta kako bi zaštitila sebe i druge agresore. Ali UN koristi i kao megafon za širenje propagande', rekao je.

Smatra da se međunarodna zajednica predugo oslanjala na političku praksu uspostavljenu nakon raspada Sovjetskog Saveza, bez ozbiljnog preispitivanja njezine pravne osnove.

'Ovo možda zvuči ludo, ali ako proučite činjenice i pravila, Rusija nije članica UN-a. To ne bi trebalo biti komplicirano', zaključio je Jelčenko.