GEOPOLITIKA I BIZNIS

Je li Putin naredio da se ruska šapa spusti na Agrokor?

  • Autor: Ante Srzić
  • Zadnja izmjena 21.03.2017 10:48
  • Objavljeno 21.03.2017 u 10:04
Ruski predsjednik Putin na proslavi rođendana Sberbanka

Ruski predsjednik Putin na proslavi rođendana Sberbanka

Izvor: Profimedia / Autor: Profimedia

Kriza Agrokora zaljuljala je temelje hrvatske ekonomije, a zanimljiv je i politički aspekt te priče, posebno činjenica da je glavni kreditor Agrokora, megakorporacije o kojoj ovisi velik dio hrvatskoga gospodarstva, ruska banka u državnom vlasništvu - Sberbank. Odnosi između Hrvatske i Rusije u posljednje su vrijeme hladni, uz ostalo, u Rusiji je loše dočekano miješanje hrvatskoga premijera Andreja Plenkovića u ukrajinsku krizu. Želi li Rusija ili - preciznije - Vladimir Putin preko Agrokora pojačati svoj utjecaj u tim zemljama nauštrb Zapada, pitali smo stručnjake s Fakulteta političkih znanosti Davora Bobana i Luku Brkića te Branka Caratana s Visoke škole međunarodnih odnosa Dag Hammarskjold

'Možemo i drukčije postaviti pitanje', kaže nam odmah Davor Boban odgovarajući na upit zašto je baš sada Sberbank krenuo u akciju naplate potraživanja, 'bi li Sberbank nastavio kreditirati Agrokor da su odnosi topliji?' Smatra da je došlo do kriznoga trenutka jer, prema onome što vidimo iz medija, problemi Agrokora već se godinama kuhaju, ali sada su izbili na vidjelo.

Rusija je koristila Gazprom u političkom udaru na Ukrajinu

'Pitanje je bi li bilo koja druga banka nastavila kreditirati Agrokor s obzirom na sve ove probleme ili je došlo do plafona kad bi bilo koja banka izgubila interes da nastavi kreditiranje Agrokora dok se kompanija ne restrukturira ili dok ne riješi svoje probleme', kaže nam Boban. S druge strane, međutim, smatra da je moguće to da ruska država koristi svoju najveću banku i jednu od najvećih u Europi uopće da bi utjecala i na politiku u određenim zemljama, osobito u malim zemljama s malom ekonomijom kao što je Hrvatska.

'Imamo primjer Gazproma, najveće svjetske kompanije za proizvodnju plina, koju je ruska vlada godinama koristila za političke ciljeve u Ukrajini i nekim drugim zemljama. Moguće je da svoju najveću banku koristi za političke ciljeve, ali ne možemo to zaključiti s potpunom sigurnošću na osnovi informacija kojima javno raspolažemo. Ono što možemo zaključiti iz sličnih slučajeva iz prošlosti jest da se ruske vlasti time koriste', ocjenjuje docent Boban.

Davor Boban

Davor Boban

Izvor: tportal.hr / Autor: Sanja Despot

No je li Hrvatska postala meta Rusije kao najslabija karika Europske unije i NATO-a, na kojoj može pokazati svoju moć?

'Hrvatska je mala zemlja i u malim zemljama lakše je ostvariti određeni utjecaj nego u velikim članicama Europske unije. Budući da je Hrvatska članica Europske unije i NATO-a, Rusiji to može biti značajno. Ona je također država jugoistočne Europe, regije u kojoj se posljednjih mjeseci, a vidimo to na primjeru MakedonijeCrne Gore, lome koplja za utjecaj na tom području između Rusije i Zapada. Hrvatska je s te strane uvjetno rečeno slabija karika u Europskoj uniji i ostvarivanjem utjecaja nad članicom Europske unije i NATO-a Rusija može profitirati. Ali teško bi se moglo reći da Rusija želi staviti Hrvatsku pod svoju kontrolu jer to nije realna mogućnost', objašnjava Boban.

Uz velik kapital uvijek se vežu i nekomercijalni interesi

Napominje da slično rade i druge velike zemlje, ali su one naši saveznici pa se njihovi potezi podudaraju s našim interesima ili smatramo da ćemo imati koristi jer smo članice istih vojnih i političkih saveza kao i zapadne zemlje, dok s Rusijom nismo u istom bloku. No ne znamo puno o tome što se odvija u diplomatskim kontaktima između dviju zemalja jer to ne izlazi u javnost, kao što ne znamo informacije iz obavještajnih izvora, pa je teško dati precizniju ocjenu, kaže Boban.  

Ekonomski analitičar Luka Brkić ističe da kapital, i to veliki kapital, bez obzira na to s kojeg dijela kugle zemaljske i iz kojih društveno-ekonomskih sustava dolazi, ima komponentu koja je vezana uz puno širi interes, a ne samo komercijalni, zvao se on geopolitički, politički, političko-ekonomski ili neki drugi.

Ekonomist Luka Brkić

Ekonomist Luka Brkić

Izvor: Pixsell / Autor: Goran Jakus/PIXSELL

'To vrijedi i za priču o Agrokoru i Sberbanku. Uvijek postoji ta komponenta koja nije isključivo komercijalna. To vrijedi čak i kad financijska institucija nije pravno i nominalno u državnom vlasništvu. To uvijek treba propitivati, analizirati i pokušavati razumjeti pozadinu',  smatra Brkić.

Ocjenjuje da velik novac, velike korporacije i veliki interesi ne mogu ići mimo političkog establišmenta i države, a u slučaju Sberbanka čak je riječ o vlasništvu. Brkić upozorava na to da se Hrvatska treba riješiti svoje megalomanske pozicije, koja se često pokazuje, i osjećaja da smo mi jako važni. 'Nismo važni, na sreću ili žalost, jer smo mali i ne možemo kreirati svjetska pravila. Moramo ih samo slijediti. Ruski kapital ušao je ovdje sigurno vođen ekonomskim razlozima, kao i, naravno, geopolitičkim', kazao nam je Brkić.

Hladnoratovske konfrontacije premjestile su se na ekonomski plan

Politolog Branko Caratan kaže da nema sumnje da je jedna od osnovnih crta ruske vanjske politike promocija ekonomskih interesa Rusije, koja se prije svega oslanja na svoje energetske potencijale. Podsjeća da su nakon kraja hladnoga rata ideološke konfrontacije na globalnom planu i širenje blokovskih utjecaja postali prošlost. No kad se danas brane određene vrijednosne političke orijentacije u međunarodnim odnosima, u pravilu je riječ o osvajanju prostora za vlastite ekonomske interese i borbi za proširenje tržišta.

Branko Caratan

Branko Caratan

Izvor: Pixsell / Autor: Tomislav Miletic/PIXSELL

'Načelno gledano, ako ruska ekonomska ekspanzija ne stvara monopolsku situaciju i ne donosi pokušaj preuzimanja političke kontrole, poslovni aranžmani ne bi trebali biti prepreka za suradnju', vjeruje Caratan.

Hrvatska kao članica slijedi politiku EU-a i NATO-a, ali i u tim okvirima postoji prostor za ostvarenje svojih, prije svega ekonomskih interesa. 'Primjerice, članstvo u euroatlantskim organizacijama nije smetalo Njemačkoj da s Rusijom izgradi plinovod i da bivši njemački premijer Gerhard Schrörder uđe u upravu tog plinovoda (Sjeverni tok)', naglašava Caratan.

Međutim, dodaje, ekonomski odnosi Hrvatske i Rusije daleko su ispod mogućnosti, potreba i interesa obiju zemalja. 'Kad se radi o političkim odnosima, pored zagovaranja principijelnih stavova u međunarodnoj politici, važno je voditi računa i o političkom realitetu – politika je, među ostalim, vještina mogućeg. U tim okvirima može se govoriti, primjerice, o plasmanima ruske banke u Hrvatskoj i našim izjavama o rusko-ukrajinskim odnosima. Hrvatska treba razvijati svoju međunarodnu suradnju u skladu s vlastitim interesima, što podrazumijeva to da bilo čiji ekonomski ili politički monopol nije poželjan', zaključio je Caratan.

U Ukrajini su nacionalisti zazidali poslovnicu Sberbanka

U Ukrajini su nacionalisti zazidali poslovnicu Sberbanka

Izvor: Profimedia / Autor: Profimedia

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!