U NEMILOSTI INVESTITORA

Je li prekasno za Španjolsku?

madrid prosvjed

madrid prosvjed

Izvor: Sipa Press / Autor: GIANCARLI ALFRED

Kako stvari stoje, Španjolska sudbina je odsad prepuštena strujama financijskog tržišta bez obzira na programe štednje, fiskalne reforme i dobru volju Zapaterove vlade. Investitori su ozbiljno posumnjali u mogućnost da zemlja izbjegne grčki scenarij. Cijena zaduživanja skočila je na vrtoglavih 6,3 posto, premijer je odlučio odgoditi godišnji odmor te sazvao hitni sastanak s ministricom financija. Do izbora je četiri mjeseca – predugo za sada već odveć kratki fitilj spekulantskog povjerenja

Ako Španjolska padne, a da ne spominjemo Italiju koja je daleko najzaduženija članica Unije, bit će to prasak koji će potkopati same temelje Bruxellesa. Najcrniji scenarij praktički je pokucao na vrata Josea Rodrigueza Zapatera nakon što je u petak najavio da će se parlamentarni izbori održati 20. studenog. Drugim riječima, zemlja će skoro četiri mjeseca i dalje demonstrirati da nije u stanju uhvatiti se ukoštac s problemima deficita, banaka koje su već neko vrijeme izvan tržišta novca i usporenom reformom zakona o radu i mirovinama, da navedemo samo neke od problema. Investitori su munjevito reagirali – cijena zaduživanja popela se na 6,3 posto, kako navodi Wall Street Journal

Zapatero je izgubio šansu postaviti se u Cameronovom stilu, kreditori mu ne vjeruju. MMF također procjenjuje da je projekcija vlade da će u idućoj godini španjolska ekonomija rasti 2,3 posto pretjerana. Njihova analiza kaže 1,6. Također onda zvuči neuvjerljiva najava smanjenja proračunskog deficita na 2,1 posto sa 11, koliko je iznosio pred dvije godine.

Simon Nixon, analitičar Wall Street Journala, drži da je financijska perspektiva Španjolske potonula s njemačkom inicijativom u Grčkoj. Merkel je tražila da grčki privatni sektor ponese teret kupovanja grčkog duga, a time i povelik rizik da ne budu do kraja isplaćeni. Grčke državne obveznice u očima investitora postale su ništa više no 'dionice otkupa duga' i za zemlju poput Španjolske, koja svim silama pokušava vratiti povjerenje financijskih ulagača, njemačka ideja pokazala se kobnom. Jednom obezvrijeđene, državne obveznice bacaju sjenu na ostale dijelove ekonomije. Naime, španjolske su banke već tjednima izvan tržišta investicija i analitičari su mišljenja da im treba oko 50 milijardi eura za dokapitalizaciju.

Nije baš da su u Madridu zamantani ljetnom sijestom. Povećali su konkurentnost, izvoz se održao, plaće su pale, no produktivnost je slaba i nezaposlenost još uvijek oscilira na katastrofalnih 21 posto populacije. Od socijalističke vlade očekivalo se da popije gorki lijek i na tren zaboravi svoja ideološka načela, drugim riječima, da napravi brutalnu reformu na tržištu rada i ukine povezanost plaća s inflacijom te omogući direktnu pogodbu tvrtki i njihovih radnika. Odštete su, također, prema Nixonovom mišljenju, prevelike i daleko iznad europskog prosjeka.

Međunarodnom povjerenju u Zapatera pridonijela je činjenica da je opozicijska Narodna stranka ubrala većinu glasova u pozamašnom broju regija na lokalnim izborima ove godine, tako da je premijer izgubio moralni mandat za drastične reforme. Novi eventualni spasilac je opozicioni lider Mariano Rajoy, no do konca studenog moglo bi biti prekasno.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!

Napiši ovdje što ti misliš o ovoj temi