meteorološki fenomen

Je li Hrvatsku pogodila superćelijska oluja i koja je razlika od 'obične' oluje?

20.07.2023 u 12:07

Bionic
Reading

Meteorolozi su prošlih dana najavljivali mogućnost da područje Hrvatske i okolnih zemalja pogodi superćelijska oluja. Snažno nevrijeme koje je u Hrvatsku stiglo iz Austrije i Slovenije, prema klimatologu Zvonimiru Katušinu, imalo je snagu atomske bombe, što je svojstvo koje se pripisuje takvim superćelijskim olujama

Zvonimir Katušin rekao je za 24 sata da ovakvu oluju, kakva je poharala Zagreb, nikada nije vidio.

'Već danima najavljuju veliku oluju, očekivao sam ovako nešto, ali opet je to strašno vidjeti. Dugo ovo radim i proučavam, ali ovako nešto nikad nisam vidio. Velika nestabilnost je stvorila povoljne uvjete za nastanak ovakvog stanja. Kad to krene, ima valjda snagu atomske bombe. Nije pitanje hoće li ili neće biti jak udar, već koliko će jak biti', kazao je Katušin za 24sata.

Riječ je o posebnom i ozbiljnom meteorološkom fenomenu koji donosi iznimno opasne vremenske prilike. Ove se oluje od onih uobičajenih razlikuju po svom organiziranom i dugotrajnom karakteru, a često su praćene izrazito jakim vjetrovima, velikim količinama oborina i tornadima. Prema Nacionalnoj meteorološkoj službi Sjedinjenih Država, superćelijske oluje najopasniji su oblici oluja i mogu proizvesti intenzivne vrtloge, uključujući dugotrajna i snažna tornada, kao i jaku kišu i tuču. Imaju posebna svojstva koja ih razlikuju od ostalih oluja te zahtijevaju pažljivo praćenje i upozorenja, uz mjere opreza. Razlikuju se od običnih oluja i po svojoj sposobnosti da traju dulje vrijeme, često slijedeći putanju poznatu kao 'superćelijska staza', objašnjeno je na web stranici američkog Nacionalnog centra za oluje.

Prije koji dan srpski meteorolog Ivan Ristić najavio je dolazak superćelijske oluje. Objasnio je da odmah nakon što poslije iznimno 'vrućih dana u Panonsku nizinu uđe malo svježeg zraka, treba očekivati ​​pojavu ovih oluja. Nastaju tako što hladniji zrak ulazi u prizemlju, a u međuvremenu je tamo bilo dosta toplog zraka. Počinje se uzdizati i što je topliji, veća je šansa za jače nevrijeme. A ti vrhovi oblaka, koji nastaju iz tog toplog zraka, mogu biti i do 15 kilometara. To je ta energija... Mi tu ne možemo ništa, pa ni obrana od tuče. Snaga atomske bombe, tu ne možemo ništa', kazao je Ristić za Blic.rs.

Meteorolog Nove TV Ivan Čačić također je objasnio da se radi o velikim energijama usred ljeta. Nije neobično to da ljeti te energije budu vrlo izražene i također vezane uz vlagu, a ona je gorivo za olujne oblake. Tada se mogu stvarati ti grmljavinski oblaci i dosezati - radarski su praćeni kod nas - i do 16 kilometara, dakle ulaze i u stratosferu. Svi ti grmljavinski oblaci onda imaju neku svoju strukturu pa se zovu jednoćelijski, višećelijski ili superćelijski. Najjači su ovi superćelijski, dugo se održavaju i mogu trajati i po nekoliko sati, a imaju svoj sustav strujanja i mogu uzrokovati vrlo olujne procese i velike štete.'

  • +3
Posljedice nevremena u Botaničkom vrtu Izvor: Društvene mreže / Autor: Botanički vrt/Facebook

Građanima se u tom slučaju savjetuje da osiguraju sve predmete koji mogu odletjeti zbog jakog vjetra, zatvore prozore i vanjska vrata te izbjegavaju kontakt s metalnim predmetima jer su dobri vodiči energije. Ako ste vani, izbjegavajte visoke građevine, vrhove brda i planina, kao i otvorena polja, telefonske i električne vodove. Preporučuje se skloniti se u zgradu ili automobil, a ako to nije moguće, sjesti na tlo. U skupini je važno održavati razmak od pet metara između osoba.

  • +3
Oluja u Srbiji Izvor: Pixsell / Autor: Antonio Ahel/PIXSELL

Znanstvenici i istraživači ističu da je praćenje ove meteorološke pojave od ključne važnosti za pravodobno upozoravanje građana na potencijalnu opasnost. Superćelijske oluje mogu imati implikacije ne samo na lokalnoj razini, već i na klimu, jer prenose vodu i led u stratosferu, što ima utjecaja na klimatske promjene. Klimatolozi i meteorolozi izrazili su zabrinutost zbog učestale pojave superćelijskih oluja i ističu potrebu daljnjeg istraživanja i praćenja ove pojave kako bi se unaprijedile metode prognoziranja i dale informacije za ranija upozorenja.