Svako proljeće u Japanu milijuni ljudi izlaze na ulice s maskama i lijekovima protiv alergije. Prizori gradova u kojima gotovo svi kišu, kašlju i brišu oči postali su toliko uobičajeni da ih Japanci smatraju dijelom svakodnevice. No iza te zdravstvene krize krije se odluka donesena prije više od 70 godina.
Početkom ove godine društvenim mrežama proširile su se snimke japanskih šuma iznad kojih su se dizali golemi oblaci žućkaste prašine nalik dimu. Nije bila riječ o požaru, nego o golemim količinama peludi koja se širila iz plantaža japanskog cedra i čempresa.
Danas gotovo 43 posto Japanaca pati od umjerenih ili teških simptoma peludne alergije, poznate i kao alergijski rinitis. Usporedbe radi, u Velikoj Britaniji taj udio iznosi oko 26 posto, a u SAD-u između 12 i 18 posto.
vezane vijesti
Poslijeratna odluka koja je promijenila Japan
Korijen problema seže u razdoblje nakon Drugog svjetskog rata. Tijekom rata Japan je zbog nestašice nafte i plina masovno koristio drvo kao gorivo, što je dovelo do velike sječe šuma. Planinski predjeli oko Tokija, Osake i Kobea ostali su gotovo potpuno ogoljeni.
Kako bi spriječila eroziju tla i klizišta, država je pokrenula golem program pošumljavanja. Umjesto prirodnih šuma, vlasti su odabrale dvije vrste brzorasnog zimzelenog drveća — japanski cedar, poznat kao sugi, i japanski čempres hinoki.
Cilj je bio brz oporavak šuma i osiguravanje drvne građe za buduću gradnju. Nitko tada nije razmišljao o tome da upravo te vrste proizvode goleme količine lagane peludi koja se lako prenosi vjetrom i završava u gradovima.
Danas plantaže sugija i hinokija pokrivaju oko deset milijuna hektara, odnosno petinu ukupne površine Japana.
Šume koje izazivaju alergije
Problem je dodatno pogoršan činjenicom da stabla nakon tridesete godine života proizvode još više peludi. Budući da je većina japanskih plantaža danas upravo te starosti ili starija, količina peludi iz godine u godinu raste.
Peludna sezona u Japanu pritom počinje sve ranije zbog klimatskih promjena. Zemlja je 2025. zabilježila najranije širenje peludi otkad postoje mjerenja.
Posljedice nisu samo zdravstvene. Alergije uzrokuju nesanicu, probleme s koncentracijom i povećavaju rizik od astme i drugih alergijskih bolesti. Procjenjuje se da tijekom vrhunca sezone peludi Japan svakodnevno gubi oko 1,6 milijardi dolara zbog bolovanja i pada potrošnje.
Država pokrenula plan spašavanja
Japanska vlada je 2023. alergije službeno proglasila nacionalnim društvenim problemom i pokrenula ambiciozan plan smanjenja količine peludi za 50 posto u idućih 30 godina.
Prvi cilj je do 2033. smanjiti površine pod cedarima s visokim udjelom peludi za 20 posto.
No riječ je o golemom poslu. Samo sječa stabala nije dovoljna jer bi ogoljavanje tla povećalo rizik od klizišta i poplava. Zato Japan pokušava plantaže postupno pretvarati u prirodnije, raznolike šume.
Povratak prirodnih šuma
Jedan od najpoznatijih projekata provodi se u Kobeu, gdje gradske vlasti tijekom 15 godina planiraju obnoviti više od 180 hektara plantaža i vratiti prirodne listopadne šume.
Dio po dio uklanjaju se cedrovi, čempresi i invazivne vrste poput bambusa, dok se ostavlja domaće listopadno drveće. S većom količinom svjetla vraćaju se i biljke, kukci te životinje.
Gradske službe tvrde da su rezultati iznenadili čak i stručnjake. U obnovljenim područjima ponovno su primijećeni jazavci, kornjače, brojne vrste žaba i rijetki kukci.
Slični projekti pokrenuti su i u drugim dijelovima zemlje, uključujući Osaku i prefekturu Gunma, gdje se tisuće hektara plantaža pokušavaju pretvoriti u mješovite šume i livade.
Roboti koji mjere pelud i nova terapija
Japan paralelno razvija i druge načine borbe protiv alergija. Tvrtke za prognozu vremena danas koriste detaljne modele širenja peludi, a diljem zemlje postavljeni su roboti koji mijenjaju boju očiju ovisno o koncentraciji peludi u zraku.
Znanstvenici rade i na novim terapijama. Jedno japansko istraživanje pokazalo je da imunoterapija tabletama koje se otapaju pod jezikom može ublažavati simptome i dvije godine nakon završetka liječenja.
Eksperimentira se čak i s genetski modificiranom rižom koja bi mogla pomoći u ublažavanju alergijskih reakcija.
Problem veći od alergija
Stručnjaci upozoravaju da pitanje japanskih šuma nije samo zdravstveni problem. Monokulturne plantaže siromašne su životinjskim i biljnim vrstama, a starije šume sve slabije apsorbiraju ugljikov dioksid.
Japan velik dio svoje klimatske strategije temelji upravo na sposobnosti šuma da vežu ugljik, no količina apsorbiranog CO2 pada još od 2004. godine.
Zato dio znanstvenika upozorava da zemlja ponovno riskira kratkoročna rješenja umjesto dugoročnog planiranja. Kako ističu ekološki stručnjaci, Japan mora razmišljati ne samo o alergijama, nego o tome kakve će šume i okoliš ostaviti za 50 ili 100 godina.
