'Iza nas je teška godina, jer smo kroz cijelu godinu naporno radili na usuglašavanju sve legislative kako bi se kao nova zemlja članica EU uklopili u Zajedničku poljoprivrednu politiku', izjavio je za Hinu ministar poljoprivrede Tihomir Jakovina

'Nakon usvajanja reformskog paketa za ZPP ovoga tjedna (u Bruxellesu), siguran sam da za hrvatsku poljoprivredu od idućih godina dolaze bolje godine, a posebno se to odnosi na izdašna sredstva koja ćemo moći koristiti iz Fonda za ruralni razvoj', istaknuo je ministar.

Jakovina kaže kako je sva energija zaposlenih u Ministarstvu poljoprivrede usmjerena na izradu programa mjera za ruralni razvoj, koji bi tijekom siječnja trebala usvojiti Vlada, a potom će biti poslan na prihvaćenje u Europsku komisiju.

Ulazak u EU - promjene za poljoprivredu

Ulazak Hrvatske u EU poljoprivredi je donio promjene u financiranju potpora i izravnim plaćanjima te dao mogućnost korištenja sredstava iz fondova za poljoprivredu i ruralni razvoj, ukinuta su sva dosadašnja carinska ograničenja u uvozu i izvozu poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda u EU, dok je Hrvatska zadržala ograničenje u kupovini poljoprivrednog zemljišta.

Tako sedam godina nakon ulaska u EU stranci neće moći kupovati poljoprivredno zemljište, uz mogućnost produženja roka na još tri godine.

Hrvatska je ulaskom u EU zadržala sadašnju razinu izravnih plaćanja u poljoprivredi od 373 milijuna eura, može koristiti sredstva za ruralni razvoj, ima dodatne financijske omotnice za minirano zemljište i za sektor vina, osigurala je prijelazno razdoblje od tri godine za nacionalne potpore za neke sektore, a ima pravo i korištenja nacionalne rezerve, odnosno dodatnih prava na plaćanje u nekim osjetljivim sektorima.

Financijska omotnica za izravna plaćanja u poljoprivredi određena je u visini 373 milijuna eura godišnje, a prijelazno razdoblje za financiranje iz EU proračuna je 10 godina, uz sufinanciranje iz nacionalnog proračuna do 100 posto od prve godine članstva. Naime, u prvim godinama članstva udio Unije u izravnim plaćanjima će se postupno povećavati, dok će se dio iz nacionalnog proračuna smanjivati. Tako je u prvoj godini članstva udio EU 25 posto, u drugoj 30 posto, trećoj 35 posto, četvrtoj 40 posto, a od pete nadalje će se povaćavati za 10 postotnih bodova kako bi u desetoj godini članstva dosegnuo 100 posto.

Zakon o poljoprivrednom zemljištu

Donošenjem Zakona o poljoprivrednom zemljištu stvorene su pretpostavke za ubrzavanje raspolaganja državnim poljoprivrednim zemljištem, povećanje njegova korištenja, ubrzanje procesa okrupnjavanja poljoprivrednog zemljišta te stavljanje u funkciju do sada nekorištenog zemljišta. U planu je staviti u funkciju potencijalnih 500 tisuća hektara neiskorištemog državnog poljoprivrednog zemljišta.

Zakonom se također uvodi i veća disciplina u procesu prenamjene poljoprivrednog zemljišta, te, po prvi put, i informacijski sustav koji bi trebao poboljšati upravljanje poljoprivrednim zemljištem.

Postupak raspolaganja provodi Agencija za poljoprivredno zemljište koja je sredinom studenog objavila prvih pet poziva za zakup državnog poljoprivrednog zemljišta.

Zakon propisuje i da će se vrednovanje prilikom dodjele poljoprivrednog zemljišta u zakup obavljati tako da će gospodarski program nositi 60 od mogućih 100 bodova, 20 bodova nosi dosadašnji posjednik u mirnom posjedu temeljem gospodarenja poljoprivrednim zemljištem, a 20 bodova nosi visina ponuđene zakupnine.

Novi reformski paket za ZPP

Sredinom prosinca u Bruxellesu je prihvaćen novi reformski paket za Zajedničku poljoprivrednu politiku (ZPP) za programsko razdoblje 2014-2020., a koji se po prvi put odnosi na Hrvatsku kao punopravnu članicu EU.

Novi reformski paket sastoji se od četiri uredbe - uredbe o izravnim plaćanjima, uredbe o ruralnom razvoju, uredbe o horizontalnim pitanjima i uredbe o zajedničkim tržišnim organizacijama.

Ministar Jakovina kazao je kako Hrvatska u zadnje dvije godine intenzivno radi na reformskom paketu i može se reći da će on donijeti boljitak hrvatskoj poljoprivredi u nizu stvari. Jakovina je poručio hrvatskim poljoprivrednicima da vjeruju u sebe i iskoriste mogućnosti koje novi reformski paket pruža.

Sektor poljoprivrede u ovoj je godini obilježilo i iskorištenje EU fondova te smanjenje i ukidanje parafiskalnih nameta. Tako je primjerice IPARD iskorištenje u 2012. bilo pet puta veće nego 2010. i 2011 zajedno, a u 2013. je došlo do daljnjeg povećanja iskorištenosti čija je projekcija 150 milijuna kuna.

Što se tiče smanjenja i ukidanja parafiskalnih nameta, u 2012. je Ministarstvo smanjilo parafiskalne namete u iznosu 375 milijuna kuna, a u 2013. je smanjeno i potpuno ukinuto 20 parafiskalnih nameta u ukupnom iznosu od 238,4 milijuna kuna.

Sektor poljoprivrede odnosno mljekarstva bio je pak uzdrman problemima s aflatoksinom početkom godine zbog čega je privremeno prekinut otkup mlijeka s farmi na kojima je pronađena razina aflatoksina iznad dopuštenih količina. Ministarstvo je poduzelo hitne akcijske mjere saniranja nesukladnosti kroz zamjenu stočne hrane, upotrebu mikofiksatora te uništavanje nesukladne stočne hrane, a veterinarske i sanitarne inspekcije kontrolirale su cijeli lanac od polja do stola, kao i domaće i uvozno mlijeko u maloprodaji.

U Ministarstvu izražavaju žaljenje što nije uspostavljen kvalitetniji dijalog sa poljoprivrednim udrugama kako bi se što prije prilagodili novim zahtjevima tržišta i novim pravilima ZPP-a, a vrlo su spori i pomaci u projektu udruživanja poljoprivrednih proizvođača u proizvođačke grupe, organizacije i zadruge u cilju bolje organizacije i nastupa na tržištu te povećanje konkurentnosti.