Godišnja izvješća o vladavini prava u svim zemljama članicama EU-a i u četiri države kandidatkinje Komisija objavljuje već sedmu godinu. U tim izvješćima opisuje se stanje u EU-u u cjelini i u državama članicama te ocjenjuje provedba prošlogodišnjih preporuka te izdaju nove preporuke. Godišnja izvješća imaju preventivnu svrhu, služe promicanju vladavine prava i imaju za cilj spriječiti nastanak ili produbljivanje problema.

Izvješće obuhvaća četiri stupa: pravosudni sustav, okvir za borbu protiv korupcije, medijski pluralizam i ostala institucionalna pitanja povezana sa sustavom provjere i ravnoteže.

Pravosudni sustav

Sveukupno, samo 27 posto opće populacije u Hrvatskoj i 28 posto tvrtki percipira razinu neovisnosti sudova i sudaca kao "prilično ili vrlo dobru" u 2026. godini. Među općom javnošću ta se brojka neznatno smanjila u usporedbi s 2025. (28 posto) i značajno povećala u usporedbi s 2022. (20 posto). Percipirana neovisnost sudstva među tvrtkama ostaje na istoj razini kao i u 2025. (28 posto) i povećala se u usporedbi s 2022. (23 posto). Glavni razlozi koje navodi opća javnost i tvrtke za percipirani nedostatak neovisnosti sudova i sudaca su percepcija miješanja ili pritiska Vlade i političara te miješanja ili pritiska ekonomskih ili drugih specifičnih interesa.

U izvješću se konstatira da je završen postupak imenovanja novog predsjednika Vrhovnog suda, dok su tri mjesta u Ustavnom sudu ostala upražnjena nakon neuspješnog glasovanja u Saboru.

Navodi se da je ovlast propisivanja provedbe izobrazbe sudaca prenesena s Ministarstva pravosuđa na predsjednika Vrhovnog suda. Korištenje elektroničke komunikacije između sudova i korisnika dodatno se povećalo, a pravosudni sustav ostvario je daljnja poboljšanja u digitalizaciji.

Komisija kaže da je ostvaren određeni napredak u vezi s preporukom za poboljšanje učinkovitosti pravosuđa, posebno u pogledu duljine postupaka u trgovačkim i građanskim parnicama.

Okvir za borbu protiv korupcije

Percepcija stručnjaka, građana i poduzeća jest da je razina korupcije u javnom sektoru i dalje visoka, navodi Komisija. U Indeksu percepcije korupcije Transparency Internationala za 2025. godinu Hrvatska zauzima 24. mjesto u Europskoj uniji i 63. mjesto u svijetu.

Navodi se da je ostvaren značajan napredak u provedbi preporuke za reviziju zakona radi daljnjeg povećanja učinkovitosti istraga i kaznenog progona korupcije. Izmijenjeni Zakon o Uredu za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminala stupio je na snagu 13. studenoga 2025. godine.

Komisija ističe da se poboljšavaju rezultati u istragama, kaznenim progonima i osuđujućim presudama, uključujući slučajeve korupcije na visokoj razini. Korupcija je i dalje raširena, ali vlasti aktivno progone korupciju, a nekoliko visokih dužnosnika nalazi se pod istragom.

Hrvatska je digitalizirala podnošenje imovinskih kartica javnih dužnosnika, a stupile su na snagu i izmjene zakona o zaštiti zviždača koje proširuju pravo na zaštitu osoba koje nepravilnosti prijavljuju policiji ili državnom odvjetništvu.

Komisija također navodi da Vlada provodi sveobuhvatnu reformu javne nabave koja bi mogla doprinijeti smanjenju korupcije u tom visokorizičnom području.

Medijski pluralizam i sloboda medija

Komisija konstatira da je prošle godine izmijenjen Zakon o medijima, kojim je proširen mandat Agencije za elektroničke medije na tiskane medije te su joj dodijeljene dodatne ovlasti, uključujući procjenu koncentracije medijskog tržišta.

U izvješću se navodi da se rasprave o reformi javnih medijskih servisa uglavnom usredotočuju na model izbora upravljačkih tijela, dok dio dionika upozorava na moguć politički utjecaj, posebno u Hrvatskoj novinskoj agenciji (HINA).

Komisija također upozorava na zabrinutost zbog održivosti financiranja javnih medijskih servisa. HRT je prošle godine zabilježio dodatni deficit od 50 milijuna eura, a razmatraju se novi modeli financiranja zbog pada prihoda od pretplate.

Pozitivno je ocijenjeno proširenje baze podataka o vlasništvu i financiranju medija na tiskane medije, ali i dalje postoje upozorenja na nedovoljnu transparentnost neizravnog vlasništva.

Napori za poboljšanje sigurnosti novinara nastavljeni su, a daljnji napredak ostvaren je stupanjem na snagu zakona protiv SLAPP tužbi.

Institucionalna pitanja povezana sa sustavom provjere i ravnoteže

U izvješću se navodi da su lokalne i regionalne vlasti počele objavljivati nacrte zakona na portalu za javne konzultacije te da se povećala redovitost procjena učinka i evaluacija zakona.

Više od polovice anketiranih tvrtki u Hrvatskoj, njih 57 posto, izražava povjerenje u učinkovitost zaštite ulaganja.

Komisija također navodi da su Vladina tijela dodatno poboljšala provedbu preporuka pučke pravobraniteljice.

Preporuke

Komisija preporučuje Hrvatskoj da nastavi s naporima za poboljšanje učinkovitosti pravosuđa, posebno kroz reforme upravljanja predmetima u trgovačkim i građanskim parnicama.

Također preporučuje daljnje jačanje rezultata u istragama, kaznenim progonima i pravomoćnim presudama u slučajevima korupcije, uključujući korupciju na visokoj razini.

Hrvatska bi trebala ubrzati digitalizaciju i osigurati sustavnu provjeru imovinskih kartica javnih dužnosnika te proširiti zaštitu novinara, uključujući preispitivanje zakonskih odredbi o kleveti i širu primjenu mehanizama za odbacivanje neutemeljenih SLAPP tužbi.

Komisija je zaključila i da je ostvaren određeni napredak u jačanju pravnog okvira za pravedniju i transparentniju raspodjelu državnog oglašavanja, ali da regulator medija još treba donijeti operativne smjernice za njegovu provedbu.