U spor oko slanja hrvatskih vojnika na mimohod u Pariz upleli su se brojni pravnici. Politički analitičar Tomislav Sunić takvu, sve češću praksu u zemlji i svijetu, ne gleda s odobravanjem
Sukob predsjednika Republike Zorana Milanovića i premijera Andreja Plenkovića oko slanja hrvatskih vojnika na vojni mimohod u Parizu već nekoliko dana puni medijske stupce. Cijela zavrzlama je na kraju riješena tako što će nas u Francuskoj predstavljati policijske snage, no zanimljivo je da su o cijeloj situaciji svoj sud dali mnogi pravnici, odvjetnici te ustavni stručnjaci.
Politički analitičar Tomislav Sunić smatra ovaj slučaj još jednim primjerom sve šireg trenda uplitanja pravosuđa u političke odluke. Nije to samo hrvatska stvar, ustvrdio je.
"Ne bih išao u sukob premijera i predsjednika. To je možda mali detalj ako gledamo okvire sličnih, ali puno većih sukoba u SAD-u i Europskoj uniji. Npr. nedavno je Vrhovni sud blokirao odluku predsjednika Donalda Trumpa koji je tražio da se ukine državljanstvo djeci ilegalnih migranata koja su rođena u Americi. Uveden je novi pojam - juridifikacija politike. Taj termin se dosta koristi u SAD-u. Pravosuđe sve više zadire u odluke politike. Tu alegoriju možemo prenijeti na sukob Banskih dvora i Markova trga", rekao je Sunić za HRT.
vezane vijesti
Demokratski legitimitet
Istaknuo je da predsjednik Milanović ima snažan demokratski legitimitet jer je na dužnost izabran s velikim brojem glasova birača.
"Činjenica je da je predsjednik Milanović odabran s gotovo referendumskom podrškom. Kakva će biti definicija mogućeg dolaska ili odlaska vojnika ili policajaca, o tome ne bih špekulirao. Međutim, naglašavam da danas pravosuđe sve više ulazi u svaku poru politike. To je jedna velika boljka liberalnog sustava, rekao je i ustvrdio da se upravljanje državom svodi na upravni postupak.
"Kod nas je uvriježeno mišljenje o trodiobi vlasti u liberalnom sustavu. Pravosuđe se smatra 'svetim pismom', kao da su oni mjerodavni, ali vidimo da to nije tako. To možemo vidjeti na primjeru Hrvatske tijekom Domovinskog rata", rekao je analitičar.
'Političar mora znati...'
Potom je na jasnom primjeru pojasnio što misli o takvoj, sve češćoj praksi.
“Da su predsjednik Franjo Tuđman ili ministar obrane Gojko Šušak slušali svakog predavača i pravnika, bilo iz EU-a ili domaće - vjerojatno Hrvatska nikad ne bi izašla na zemljopisnu kartu. Političar mora znati što je izvanredno stanje, a što poluizvanredno. Političar je taj koji donosi odluku, a ne sudac Ustavnog suda koji praktički nema pojma što se na terenu zbiva", zaključio je.
