Vladajući i oporbeni zastupnici pozdravili su u srijedu u Hrvatskom saboru izmjene Zakona o obveznim odnosima prema kojima će proizvođači i trgovci biti dužni ponuditi potrošačima opciju popravka određenog proizvoda i korištenje zamjenskog proizvoda za vrijeme trajanja popravka
'Produljuje se rok odgovornosti za materijalne nedostatke proizvoda te uvodi obveza informiranja potrošača o mogućnost popravka proizvoda, čime se promovira načelo zelenoga gospodarstva. Tijekom popravka, prodavatelj može besplatno potrošaču ponuditi zamjensku robu', rekao je ministar pravosuđa, uprave i digitalne transformacije Damir Habijan.
Izmjenama zakona primjenjuju se dvije europske direktive - Direktiva o odgovornosti za neispravne proizvode i Direktiva o zajedničkim pravilima za promicanje popravka robe. Odgovornost za neispravne proizvode, objasnio je ministar, bit će proširena na softvere i proizvođače sustava umjetne inteligencije.
vezane vijesti
'Izmjene uzimaju u obzir činjenicu da proizvođači često nastavljaju kontrolirati svoje proizvode čak i nakon što su stavljeni na tržište, na primjer, putem ažuriranja softvera ili povezivanjem s digitalnim uslugama', kazao je.
HDZ-ov Nikola Mažar ističe da predloženi zakon uvelike štiti potrošače te prati korak s razvojem digitalnih tehnologija.
'Zakon stavlja potrošače u ravnopravni položaj s jakim proizvođačima i omogućuje mu sva ona prava koja dosad nije imao', rekao je.
SDP-ova Anita Curiš Krok pozitivnim smatra digitalizaciju određenih usluga kao što su davanje punomoći i bankovnih garancija.
'No, prilikom javnog savjetovanja nisu prihvaćeni prijedlozi udruga potrošača, a njih treba malo više slušati. Velike su pritužbe bile glede zamjene robe i o tome treba voditi računa', poručila je.
Troskot: Građanin ne smije biti prepušten samom sebi pred velikim uvoznicima, platformama i distributerima
Mostov zastupnik Zvonimir Troskot napominje da građanin ne smije biti prepušten samom sebi pred velikim uvoznicima, platformama i distributerima. Proizvođač, smatra, mora odgovarati ako na tržište stavi neispravan proizvod.
'Važno je reći da nije dovoljno samo ugovoriti odgovornost kada je riječ o proizvodu ili usluzi, nego govoriti i o odgovornosti kada je riječ o politikama koje svakodnevno smanjuju kupovnu moć građana, a to je ogromna šteta', istaknuo je.
Zastupnica Možemo Dubravka Novak također podržava pravo na popravak, no predlaže propisivanje jasnog roka za popravak proizvoda.
'Građani upozoravaju da mjesecima čekaju popravak, da se kvarovi ponavljaju, da sami plaćaju dostavu i da ostaju bez osnovnih uređaja potrebnih za normalan život', kazala je Novak.
Izmjene Zakona o stečaju potrošača
Nakon izmjena Zakona o obveznim odnosima, ministar Habijan predstavio je izmjene Zakona o stečaju potrošača. Njime se sudski predmeti koji se tiču stečaja potrošača prebacuju s općinskih na trgovačke sudove.
'Posljedica ovog zakona bit će smanjenje broja predmeta na općinskim sudovima kojima na taj način dajemo prostora da povećaju stopu rješavanja svojih predmeta', poručio je resorni ministar.
U 2025.godini na općinske je sudove stiglo oko 980 tisuća predmeta, a na trgovačke 133 tisuće, naveo je Habijan. Stoga prebacivanje stečajeva potrošača na trgovačke sudove neće rezultirati njihovim preopterećenjem, dodao je.
Jedan od najčešćih razloga za pokretanje stečajeva potrošača su troškovi za režije i telekomunikacijske usluge, ustvrdila je SDP-ova Kristina Ikić Baniček.
'Ti troškovi dominiraju u blokadama najvećeg broja naših sugrađana. Prosječni računi za telekom usluge i režije rasli su za 30 i više posto u zadnjih 10 godina. Dakle, bilo je prostora za podešavanje granica na kojima se pokreće postupak', kazala je. Ipak, SDP će podržati zakonske izmjene, dodala je.
Zvonimir Troskot iz kluba Mosta problem vidi u onome što u prijedlogu zakona nije napisano.
'Trgovački sudovi znaju kako zatvoriti firmu, ali ne i kako čovjeka vratiti u život. Nema nijedne ozbiljne mjere prevencije, nema financijskog savjetovanja prije stečaja ni obveznog plana izlaska iz dugova', naveo je.
HDZ-ov zastupnik Ivan Radić očekuje da će ravnomjernija raspodjela predmeta doprinijeti učinkovitom funkcioniranju cijelog pravosudnog sustava.
'Ne radi se samo o preraspodjeli poslova između sudova, radi se o nastojanju da se svaki predmet rješava pred sudom koji ima najveću stručnu i organizacijsku prednost', poručio je Radić.
