Iako konačni podaci nisu bili odmah dostupni, Akhtar Ahmed, viši tajnik Izbornog povjerenstva, rekao je novinarima da je do 14 sati po mjesnom vremenu, dva i pol sata prije zatvaranja birališta, glasalo gotovo pola biračkog tijela na 36.031 od ukupno 42.651 biračkog mjesta. To je više od ukupnog odaziva od 42 posto na prošlim izborima 2024. godine.

Analitičari kažu da je rezultat izbora presudan za stabilnu vlast u naciji od 175 milijuna stanovnika, budući da su smrtonosni prosvjedi protiv Hasine izazvali mjesece nemira i potresli ključne industrije, uključujući golemi sektor proizvodnje odjeće, drugog najvećeg izvoznika na svijetu.

Ovo su prvi izbori na svijetu nakon pobune koju su predvodili mlađi od 30 godina, odnosno generacija Z, a idućeg će ih mjeseca slijediti Nepal.

Prebrojavanje je počelo u 16,30 sati na većini biračkih mjesta, odmah nakon zatvaranja, a prvi rezultati očekuju se oko ponoći. Rezultati bi trebali biti jasni do petka ujutro, rekli su dužnosnici Izbornog povjerenstva.

Nacionalistička stranka favorit

Na izborima se natječu dvije koalicije koje vode bivši saveznici, oporbena Bangladeška nacionalistička stranka (BNP, centar-desni centar) i islamistička stranka Džamat-e-Islami, a ankete daju prednost BNP-u.

Oba kandidata za premijera – Tarik Rahman iz BNP-a, sin bivšeg predsjednika Ziaura Rahmana i bivše premijerke Halede Zije, i čelnik Džamata Šafikur Rahman – uvjereni su u pobjedu. Njih dvojica nisu u srodstvu.

Bangladešom od kolovoza 2024. upravlja prijelazna vlada na čelu s nobelovcem Muhamedom Junusom (84). Ta vlada nema stranački predznak i njezin je zadatak bio stabilizirati zemlju i pripremiti ove izbore. Junus, ekonomist i bankar, dobio je 2006. Nobelovu nagradu za mir za pionirski rad na području mikrofinanciranja. Poznat kao "bankar siromašnih", omogućio je male zajmove milijunima, posebno ženama, za izlazak iz siromaštva.

"Uvjeren sam u pobjedu na izborima. Među ljudima vlada entuzijazam oko glasanja", rekao je Tarik Rahman novinarima, dok je Šafikur Rahman iz Džamata izbore ocijenio "prekretnicom" za Bangladeš i poručio da su ljudi željni promjena.

Pogoršanje odnosa s Indijom

Avami liga Šeik Hasine je zabranjena, a ona se i dalje nalazi u samonametnutom egzilu u dugogodišnjoj saveznici Indiji, što otvara prostor Kini da proširi svoj utjecaj u Bangladešu dok se odnosi Dhake s New Delhijem pogoršavaju.

BNP i Džamat-e-Islami optužuju, naime, Indiju za iskorištavanje Bangladeša i često zagovaraju "suverenističku" politiku koja se udaljava od utjecaja New Delhija. Ovi izbori su stoga važni ne samo za Bangladeš, nego i za cijelu južnu Aziju. Pobjeda BNP-a vjerojatno bi značila dodatno zahlađenje odnosa s Indijom i snažnije okretanje prema Kini, a možda i Pakistanu zbog zajedničke vjere i kao protutežu Indiji.

Izbori su se održavali i tijekom mandata Hasine, ali kritičari ističu da su bili obilježeni bojkotima oporbe i zastrašivanjem.

Uz izbore je održan i referendum o nizu ustavnih reformi, uključujući uspostavu neutralne prijelazne vlade za izborna razdoblja, restrukturiranje parlamenta u dvodomno zakonodavno tijelo, povećanje zastupljenosti žena, jačanje neovisnosti pravosuđa i uvođenje ograničenja od dva mandata za premijera.

Više od 2000 kandidata, uključujući mnoge neovisne, bori se za 300 mjesta u Džatija Sangsadu, odnosno Narodnom domu. Glasanje u jednoj izbornoj jedinici odgođeno je zbog smrti kandidata. Ukupno se natječe najmanje 50 stranaka, što je nacionalni rekord.

"Dan oslobođenja"

"Od danas imamo priliku graditi novi Bangladeš svakim korakom koji poduzmemo. Ovo je festival, dan radosti, dan oslobođenja, kraj naše noćne more. Čestitam vam svima", rekao je nakon glasanja čelnik prijelazne vlade Muhamed Junus.

Nije bilo izvješća o većem nasilju, ali je jedan čelnik BNP-a poginuo u naguravanju ispred biračkog mjesta u obalnom gradu Khulni, dok su dva pripadnika paravojnih snaga i trinaestogodišnja djevojčica ozlijeđeni u eksploziji improvizirane bombe ispred biračkog mjesta u uporištu Hasine, Gopalganju.

Oko 958.000 pripadnika policije, vojske i paravojnih snaga raspoređeno je diljem zemlje na izborni dan, priopćilo je Izborno povjerenstvo. Policija i vojska bili su stacionirani ispred većine biračkih mjesta.

"Uzbuđen sam jer glasamo slobodno nakon 17 godina", rekao je 39-godišnji Mohamed Džobair Hosain dok je čekao u redu. "Naši će glasovi biti važni i imati smisla." Hosainovo mišljenje dijele mnogi birači koji su za Reuters rekli da je atmosfera slobodnija i svečanija nego na ranijim izborima.

"Ključni test za Bangladeš sada će biti osigurati da se izbori provedu pošteno i nepristrano, te da sve strane nakon toga prihvate rezultat", rekao je Thomas Kean, viši savjetnik u Međunarodnoj kriznoj skupini. "Ako se to dogodi, bit će to dosad najjači dokaz da je Bangladeš doista krenuo u razdoblje demokratske obnove."

Šeik Hasina vladala 20 godina

Šeik Hasina bila je na vlasti ukupno 20 godina, što ju je učinilo ženom s najdužim premijerskim stažem na svijetu do njezina pada. Na vlast je došla pobjedom nad svojom vječitom suparnicom Haledom Zijom 1996. i vladala je do 2001. godine. Na vlast se vratila u siječnju 2009. i vladala uzastopno punih 15 godina i 7 mjeseci, sve dok 5. kolovoza 2024. nije bila prisiljena podnijeti ostavku i pobjeći iz zemlje helikopterom pod pritiskom masovnih prosvjeda.

Bangladeš je pod njezinim vodstvom postao jedna od najbrže rastućih ekonomija u Aziji, prvenstveno zahvaljujući tekstilnoj industriji. No, posljednjih deset godina njezine vladavine kritičari i međunarodne organizacije opisivali su kao sve više autokratske, uz gušenje oporbe (pogotovo BNP-a i Džamat-e-Islamija), kontrolu medija i sumnjive izborne procese.

Njezin otac bio je Šeik Mudžibur Rahman, najvažnija povijesna ličnost Bangladeša. On je utemeljitelj države i njezin prvi predsjednik. Predvodio je borbu za neovisnost od Pakistana. Njegova vladavina bila je kratka i tragična. Ubijen je 15. kolovoza 1975. u vojnom puču. Zajedno s njim ubijena je gotovo cijela njegova obitelj, ukupno 18 članova. Jedine preživjele bile su njegove kćeri, Šeik Hasina i Šeik Rehana, koje su u tom trenutku bile u Njemačkoj.

24 godine bio dio Pakistana

Kada je Šeik Hasina preuzela vlast, a posebno nakon 2009., izgradila je ogroman kult ličnosti oko svog oca. Njegov lik bio je na svakoj novčanici, u svakom uredu i na tisućama spomenika diljem zemlje. Tijekom prosvjeda u ljeto 2024., bijes prosvjednika bio je usmjeren ne samo protiv Hasine, već i protiv simbola njezina oca. Prosvjednici su spalili njegovu obiteljsku kuću koja je bila muzej. Diljem zemlje srušeni su i obezglavljeni njegovi kipovi, što je bio šokantan prizor jer je desetljećima bio nedodirljiv. Njezina stranka je zabranjena, a jedan od razloga za to su i optužbe da je stranka koristila lik Šeika Mudžibura Rahmana kako bi opravdala autoritarnu vladavinu i gušenje demokracije.

Bangladeš je bio dio Pakistana pune 24 godine, od 1947. do 1971. godine, kada se zvao Istočni Pakistan. Većina političke moći i novca bila je u Zapadnom Pakistanu (današnji Pakistan), dok je Istočni Pakistan bio tretiran gotovo kao kolonija, iako je imao više stanovnika i proizvodio više izvoznih dobara. 

Nakon što je stranka Šeika Mudžibura Rahmana (Avami liga) pobijedila na izborima, vojna hunta iz Zapadnog Pakistana nije mu dopustila da preuzme vlast. To je pokrenulo strašan rat. Pakistanska vojska provela je brutalne operacije u Istočnom Pakistanu, ubivši stotine tisuća, a prema nekim procjenama i milijune civila i intelektualaca. Indija se uključila u rat na strani Bangladeša, što je dovelo do brzog poraza pakistanske vojske i proglašenja neovisnosti Bangladeša 1971. godine.