Američki milijarder Ronald Lauder posljednjih je godina izgradio niz poslovnih interesa na Grenlandu, pokazuje istraživanje danskog dnevnika Politiken, prenosi Corriere della Sera. Riječ je o 81-godišnjem nasljedniku kozmetičkog carstva i dugogodišnjem donatoru američkih konzervativaca, blisko povezanom s Donaldom Trumpom još od studentskih dana u poslovnoj školi Wharton
Prema bivšem savjetniku za nacionalnu sigurnost Johnu Boltonu, upravo je Lauder bio prvi koji je Trumpu iznio ideju o kupnji Grenlanda.
Bolton je za The Free Press izjavio da je predsjednik o toj zamisli govorio još 2019. godine, a istu tezu potvrđuju i novinari Peter Baker i Susan Glasser u knjizi 'The Divider'. Grenland se pritom ne pojavljuje samo kao geopolitički simbol, nego i kao potencijalno bogato područje za ulaganja u energetiku i infrastrukturu, objavio je talijanski list Corriere della Sera.
vezane vijesti
Ruski kontekst bez dokaza
Dodatne sumnje potaknula su Lauderova dva susreta s Vladimirom Putinom u Kremlju, dok je obnašao dužnost predsjednika Svjetskog židovskog kongresa.
Talijanski list navodi i javne istupe Putinova izaslanika Kirila Dmitrijeva, a on otvoreno komentira američke pritiske oko Grenlanda. Ipak, i danski i talijanski izvori naglašavaju da za sada nema izravnih dokaza o ruskom utjecaju na Laudera ili Trumpa.
Lažna pisma i stvarne tvrtke
Priču je zakompliciralo krivotvoreno pismo koje je 2019. godine zaprimio senator Tom Cotton, s navodnom najavom grenlandskog referenduma o neovisnosti. Autori nikada nisu otkriveni, no slučaj je pokazao koliko je tema Grenlanda postala osjetljiva.
Paralelno s time potvrđeno je postojanje investicijske tvrtke Greenland Development Partners, registrirane u Delawareu, koja uz Lauderov kapital cilja projekte u vodoopskrbi i energetici.
Venezuela nije iznimka
Sličan obrazac vidljiv je i u Venezueli. Bivša dužnosnica Vijeća za nacionalnu sigurnost Fiona Hill svjedočila je tome da je Moskva 2019. godine nudila razmjenu utjecajnih sfera – slobodne ruke SAD-u u Venezueli u zamjenu za Ukrajinu. Iako su takvi prijedlozi službeno odbijeni, poslovni potezi Trumpovih donatora nastavili su pratiti vanjskopolitičke odluke Washingtona.
Među njima se ističe i milijarder Paul Singer, čije su investicije u rafinerije u Meksičkom zaljevu rasplamsale rasprave o sprezi politike, kapitala i globalne strategije.
