Kako piše Politico, koji je razgovarao s 12 diplomata NATO-a, predstavnika EU-a i dužnosnika europskih vlada, na američku inicijativu gleda se sa sumnjom. Brine ih mogućnost da bi novi sigurnosni dogovor mogao ići u korist Rusiji i njezinu predsjedniku Vladimiru Putinu.

'Već imamo europski sigurnosni poredak. NATO i Europska unija imaju svoje uloge. Moramo osigurati da Ukrajina bude uključena u taj poredak', poručila je u petak šefica europske diplomacije Kaja Kallas. 'Problem je u tome što Rusija neprestano krši sporazume na kojima se taj poredak temelji. Putin nema pravo veta na europsku sigurnost', naglasila je.

Trump najavio 'veliki, prekrasan sporazum'

Brigu je izazvala Trumpova izjava nakon sastanka s Kirilom Dmitrijevom, izaslanikom ruskog predsjednika Vladimira Putina, održanog u četvrtak u Bijeloj kući. Američki predsjednik najavio je mogućnost postizanja 'velikog, prekrasnog sporazuma' koji bi mogao obuhvatiti ne samo Ukrajinu nego i cijelu Europu. Pojedinosti nije otkrio.

Ubrzo se oglasio i njegov zet i posebni izaslanik Jared Kushner, koji je objasnio da Washington želi uspostaviti novi okvir za europsku sigurnost.

Kako je ustvrdio, američka inicijativa ima pet ciljeva: stalne sigurnosne konzultacije, pouzdanu komunikaciju u kriznim situacijama, veću transparentnost vojnih aktivnosti, uzajamne mjere za smanjenje rizika od eskalacije te dugoročnu stabilnost europskog sigurnosnog poretka.

No europski dužnosnici nisu uvjereni da je riječ samo o tim načelima. 'Pomalo je nejasno što je Kushner time htio reći', izjavio je za Politico jedan diplomat NATO-a. U Europi, kaže, prevladava mišljenje da bi Moskva razgovore o budućem sigurnosnom poretku mogla iskoristiti kako bi opravdala vlastite zahtjeve. 'Takvo što neće proći kod europskih saveznika', poručio je.

Drugi visoki europski dužnosnik priznao je da u javno predstavljenim ciljevima nema ničega posebno spornog, ali da među saveznicima postoji sumnja da se iza njih kriju i drugi planovi.

'O sigurnosti Europe ne može se odlučivati bez Europljana'

Prema trojici diplomata NATO-a koji su razgovarali s Politicom, saveznici nisu bili unaprijed obaviješteni o američkim planovima. Brigu izaziva i mogućnost da bi Trumpova administracija u pregovorima s Moskvom mogla prihvatiti dio ruskih zahtjeva koji se odnose na europski sigurnosni poredak i ulogu NATO-a. 'Naše je dugogodišnje stajalište, koje dijele i mnogi drugi, da se o europskom sigurnosnom poretku ne bi smjelo pregovarati dok traje rat. A pogotovo ne bez Europljana', rekao je jedan visoki europski sigurnosni dužnosnik.

Sličnu poruku uputio je i litavski predsjednik Gitanas Nausėda nakon sastanka nordijskih i baltičkih zemalja. 'Europa mora imati mjesto za pregovaračkim stolom kada se razgovara o miru u Ukrajini i budućnosti europskog sigurnosnog poretka', poručio je.

U Bruxellesu su se u petak o američkoj inicijativi sastali i predstavnici država članica EU-a. Prema dvojici europskih diplomata, veleposlanike je o razvoju situacije izvijestio Björn Seibert, glavni savjetnik predsjednice Europske komisije Ursule von der Leyen.

Jedan od diplomata rekao je da su Ukrajina i europske države spremne sudjelovati u razgovorima, premda nemaju mnogo povjerenja u ruske namjere. Rekao je da Europska unija ne blokira američke pokušaje postizanja dogovora, ali upozorio da ljudi oko Trumpa podcjenjuju koliko je rat u Ukrajini važan za sigurnost cijelog kontinenta.

Novi pregovori već sljedeći tjedan

Američka diplomatska inicijativa dolazi uoči novih pregovora o završetku rata u Ukrajini. Predstavnici Sjedinjenih Država, Rusije i Ukrajine trebali bi se 10. i 11. studenoga sastati u Abu Dhabiju, nakon što su ovog tjedna u Bruxellesu održana dva kruga pripremnih razgovora.

Poljski premijer Donald Tusk upozorio je da treba biti oprezan kada je riječ o stvarnim namjerama Moskve. 'Moramo biti realistični kada je riječ o mirovnim pregovorima i vrlo oprezni kada procjenjujemo stvarne namjere Rusije', rekao je Tusk, dodajući da bi Putin tijekom zime mogao imati još manje razloga za postizanje dogovora.

Njemački kancelar Friedrich Merz u četvrtak je razgovarao s Trumpom, a njegov glasnogovornik Stefan Kornelius izjavio je da je nakon američkih međuizbora porastao pritisak da se pregovori što prije pokrenu.

Očekuje se da će o tome sljedeći tjedan razgovarati i čelnici Europske unije na neformalnom sastanku u Dublinu. Iako je sastanak prvotno trebao biti posvećen umjetnoj inteligenciji, najnoviji razvoj događaja oko Ukrajine mogao bi zasjeniti planirani dnevni red.

Hoće li Trump povezati sporazum s povlačenjem američkih vojnika?

Europske saveznike dodatno brine mogućnost da bi Washington razgovore o novom sigurnosnom poretku mogao povezati s preispitivanjem rasporeda američkih vojnika u Europi, koje se očekuje u prosincu. Takav bi potez mogao imati dalekosežne posljedice za NATO, posebno za države na njegovu istočnom krilu koje se u obrani uvelike oslanjaju na američku vojnu prisutnost.

'To je slon u sobi', rekao je za Politico jedan diplomat NATO-a, koristeći izraz za problem koji svi prepoznaju, ali o kojem se otvoreno ne govori. Objasnio je da nije isto razgovarati o europskoj sigurnosti uz postojeću američku vojnu prisutnost i pregovarati o novom poretku u trenutku kada nitko ne zna kako će ona ubuduće izgledati.