TRBUHOM ZA KRUHOM

Iz Španjolske bježe čak i imigranti 'bauštelci'

  • Autor: J. T./Le Monde
  • Zadnja izmjena 23.06.2012 10:29
  • Objavljeno 23.06.2012 u 10:29
Radnik baušetala građevinar

Radnik baušetala građevinar

Izvor: Reuters / Autor: Reuters

Paket pomoći od 750 milijardi eura za spas Španjolske i Italije, dogovoren među europskim čelnicima na samitu G20, još je jedna od onih, već dobro poznatih, požarnih mjera koje redovito prate kako lažno dirljive, tako i neutemeljene izjave o 'novom i snažnom europskom zajedništvu'. No pod uvjetom da se pogled malo odmakne od tih makroekonomskih, pa i ideoloških projekcija, situacija u Španjolskoj otkriva jednu sasvim drugačiju stvarnost od one koju servira Bruxelles, zabavljen implementacijom vlastitih (i uvijek istih) mjera na sve zemlje pogođene krizom

Za početak, statistički podaci Eurostata otkrivaju da je BDP po stanovniku, prvi put unazad deset godina, pao ispod europskog prosjeka. Bio je svojevremeno pet postotaka iznad prosjeka, da bi se sada našao jedan stupanj ispod.

Lokalni ekonomski analitičari i dalje se čvrsto drže vizije o internoj devaluaciji, koja bi se odvijala kroz snižavanje prihoda, a koja bi za dugoročni cilj imala jačanje ekonomije. No malo se tih istih gorljivih pobornika štednje obazire na činjenicu rastućeg stupnja siromaštva u Španjolskoj, izvještava Le Monde.

Prema nedavnoj studiji fondacije Foessa, čak 22 posto španjolskih domaćinstava živi ispod praga siromaštva, dok je UNICEF naveo brojku od čak 2,2 milijuna djece koja bi mogla biti isključena iz društva. Tako Španjolska postaje još jedan ogledni primjerak neuspjeha europske politike štednje, dok se najavljena alternativna politika rasta još uvijek jako oprezno i jako nedorečeno dogovara.

Španjolski mediji, poput dnevnog lista El País, usmjerili su se prema individualnim sudbinama koje su se našle pogođene strogom politikom štednje, ekonomskom krizom i nezaposlenošću. Reportaža 'Naličje mjera štednje' ne donosi samo priče o smanjenim prihodima i otežanoj svakodnevici, već i o ljudima koji su prinuđeni mijenjati životne odluke unutar sveopće recesije; primjerice, o studentu Raulu Rivasu koji više ne može studirati jer ne može platiti nove, skuplje školarine.

Paralelno s ubrzanom degradacijom srednje klase, primjećuje se još jedan trend. Naime, Španjolska od imigrantske postaje emigrantska zemlja. Dnevni list tako donosi priču o osam imigranata koji su odlučili napustiti Španjolsku, mahom da bi se vratili u zemlje iz kojih su inicijalno otišli - Senegal, Dominikansku Republiku, Kolumbiju, Boliviju, Ekvador… Većina ih je došla u Španjolsku tijekom tzv. ekonomskog booma te je pronašla zaposlenje u građevini. No u zemlji u kojoj stopa nezaposlenosti trenutačno iznosi 24,4 posto aktivne populacije, a među aktivnom imigrantskom populacijom čak 37 posto, odluka o odlasku malo koga čudi.

Statistika je i u ovom slučaju neumoljiva. Naime, Španjolsku je kroz 2011. napustilo čak 86.000 ljudi koji nisu s teritorija Europe.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!

Napiši ovdje što ti misliš o ovoj temi