Kraj je kolovoza i dok lagano stiže kraj ljeta, završetak rata u Ukrajini nije ni na vidiku. Evidentno je to iz stanja na terenu jer obje strane ne prezaju od žestokih zračnih udara koji se odvijaju na teritorijima i Ukrajine i Rusije. Ipak, ruski zamjenik ministra vanjskih poslova Sergej Rjabkov naveo je u intervjuu za ruski medij News.ru da je Moskva spremna razmotriti nove prijedloge za mir – pod uvjetom da ti prijedlozi 'uzmu u obzir stanje na terenu'. Pritom je Rjabkov pohvalio SAD zbog iskazane spremnosti za konstruktivan dijalog i razumijevanja pozicije Moskve.

'U ovoj je fazi važnije u kojoj je mjeri Washington sposoban utjecati na odluke kijevskog režima i njegovih europskih pokrovitelja, koji i dalje sanjaju o 'strateškom porazu' Rusije', naveo je Rjabkov.

O svemu tome popričali smo s Božom Kovačevićem, bivšim veleposlanikom Hrvatske u Rusiji i geopolitičkim analitičarom. U razgovoru za tportal ovaj stručnjak ne dvoji u to da je posrijedi taktički potez, usmjeren međunarodnoj javnosti, makar ne isključuje mogućnost da su ukrajinski duboki udari u Rusiji odigrali svoju ulogu u tome.

'Ruska vlast želi pokazati da je spremna na pregovore, ali pristup tim pregovorima zapravo je neobičan. Moskva, naime, njihov početak uvjetuje pristankom Ukrajine na onakav ishod pregovora kakav Rusija očekuje. No mora se reći da ta zemlja posljednjih mjeseci trpi velike ekonomske i financijske gubitke zbog uspješnih ukrajinskih napada na ciljeve u njezinoj unutrašnjosti. Možda je to utjecalo na spremnost na pregovore. Međutim, dok ne bude objavljena platforma za te pregovore, ne možemo se upuštati u procjenu vjerojatnosti da ishod tih pregovora bude ovakav ili onakav', rekao je Kovačević.

Putin razmišlja o potezima prema Zelenskom, ali i ruskim građanima

Unatoč tome, bivši veleposlanik smatra da obje strane imaju svoje interese za sjedanje za pregovarački stol te ističe da je svima sve više jasno da je posrijedi rat u kojem Moskva ne pobjeđuje. Ipak, Putin ima kartu zbog koje je i Kijevu u interesu okončati rat.

'Rusija se ne može obraniti od ukrajinskih napada i ne može u konvencionalnom ratu osvojiti dodatni ukrajinski teritorij, ali može ugroziti energetsku i prometnu infrastrukturu Ukrajine, što bi moglo dovesti do još jedne katastrofalne zime za Ukrajince. Putin računa na to da će Zelenski učiniti sve da se ne ponovi iskustvo iz prošle zime i pretpostavljam da je to njegovo polazište za pregovore. S druge bi strane Ukrajina željela primirje ograničeno na Crno more, čime bi joj bio omogućen izvoz ponajprije žitarica i drugih artikala koje izvoze brodovima, a to je sad ugroženo najviše zbog ruskih napada na luku u Odesi. Dakle i jedna i druga strana imaju motive i poticaje da pokrenu pregovore, ali meni se čini da su konačni ciljevi dviju strana ipak u potpunosti nepomirljivi', smatra Kovačević.

Dodao je da se 'možda sad stvaraju okolnosti za sklapanje nekog ograničenog primirja', ali da naprosto još nema pretpostavki za konačni mirovni sporazum. Dok je prijetnja izvozu žitarica potencijalno Putinovo razmišljanje o potezima prema Zelenskom, tu su i izbori u Rusiji koji će se održati od 18. do 20. rujna.

Već je to dobro poznat manevar jer je Putinu bitno održavanjem izbora pokazati da je Rusija bolja i demokratičnija od Ukrajine, u kojoj zbog rata nema izbora iako je Zelenskom već istekao predsjednički mandat. Pritom, naravno, ne smije doći do izazivanja samog kremaljskog vrha jer se on ne libi koristiti silu i pritisak.

'Izbori u Rusiji jako su kontrolirani, ali koliko god bili kontrolirani, vlast ne može za svakog od tih brojnih kandidata na ogromnom teritoriju Ruske Federacije unaprijed znati da neće javno reći nešto što se vlastima ne sviđa, a što građani podržavaju. Zbog toga Kremlj pribjegava represiji. Već su zabranili djelovanje liberalne stranke Jabloko jer su njezini kandidati kritizirali službenu politiku prema Ukrajini. Rusija se priprema za izbore, ali glavni aspekt tih priprema za izbore porast je kontrole Kremlja nad izbornim procesom i pribjegavanje represiji radi onemogućavanja da se u kampanji čuju kritički glasovi, a ti glasovi mogli bi dobiti znatnu podršku i, neovisno o kontroli, ipak se otvara stanovita neizvjesnost', opisao je Kovačević predizbornu atmosferu u najvećoj državi na svijetu.

Trump sve nepredvidljiviji, a ni Rusi više ne spominju dogovor iz Aljaske

Dok je Rjabkov naveo da očekuje vidjeti koliko SAD može uvjeriti Kijev i europske partnere da saslušaju rusku stranu, činjenica je da je Donald Trump sada primarno fokusiran na Iran i njegovo mišljenje je ustvari, kaže naš sugovornik, najteže predvidjeti u ovom kontekstu, a stvari više nisu iste kao nakon prošlogodišnjeg sastanka Trumpa i Putina na Aljasci.

'U ovoj složenoj jednadžbi oko primirja u Ukrajini, Trump je možda najveća nepoznanica. Međutim službeni ruski predstavnici više se ne pozivaju na dogovor iz Anchoragea. Amerikanci su tvrdili da nikakvog dogovora tamo nije bilo, a ruska strana se ponašala kao da je postignut i na sve prijedloge ukrajinske ili europske strane Rusi su odgovarali da se pregovori mogu odvijati samo na osnovi sporazuma postignutog u Anchorageu', pojasnio je Kovačević ove male, ali značajne promjene.

Naposljetku, Ukrajina sada može gađati ciljeve diljem Rusije, što prije godinu dana nije mogla. Rusija je očekivala veću podršku Trumpove Amerike, ali očigledno je ona izostala, što se vidi upravo i po aktualnom bombardiranju.

'Amerikanci očito pomažu jer bez satelitskog navođenja, koje je pod kontrolom SAD-a, Ukrajina ne bi mogla činiti sve to što čini. Tako da možda spremnost Rusije da pregovara s Ukrajinom može biti posljedica činjenice da Putin više ne računa na onakvu Trumpovu podršku kakvu je prije imao', zaključio je Kovačević u razgovoru za tportal.