Mađarska obavještajna mreža godinama je djelovala iz stalnog predstavništva te zemlje pri Europskoj uniji u Bruxellesu, a njezini pripadnici pokušavali su vrbovati i prikupljati informacije od dužnosnika Europske komisije, stoji u internom dokumentu Komisije u koji je imao uvid Politico
Dokument iz travnja ove godine sažima rezultate istrage koju je proveo povjerenik Europske komisije za borbu protiv prijevara Piotr Serafin, zadužen za provjeru tvrdnji da su mađarski obavještajci sredinom prošlog desetljeća pokušavali regrutirati zaposlenike europskih institucija.
Prema nalazima istrage, mađarske obavještajne službe između 2013. i 2016. godine rasporedile su nekoliko svojih djelatnika u stalno predstavništvo Mađarske pri Europskoj uniji, navodi Politico.
'Aktivnosti tih obavještajnih časnika u Bruxellesu u početku su bile diskretne, ali su od 2015. godine postale znatno otvorenije', navodi se u dokumentu.
vezane vijesti
Europska komisija zaključila je da je postojanje špijunske mreže s vremenom postalo poznato među mađarskim dužnosnicima zaposlenima u europskim institucijama, što je, kako se navodi, smanjilo učinkovitost njezina djelovanja. Prema dostupnim informacijama, aktivnosti su prestale 2016. godine.
U razdoblju u kojem su navodne aktivnosti bile najintenzivnije mađarsko predstavništvo u Bruxellesu vodio je Olivér Várhelyi, današnji europski povjerenik za zdravstvo i dobrobit životinja.
Várhelyi je ranije odbacio bilo kakvu povezanost s tom aferom, tvrdeći da nije znao za navodne aktivnosti mađarskih obavještajnih službi niti je ikada bio zamoljen da dostavlja povjerljive informacije.
Istraga Europske komisije nije utvrdila pojedinačnu odgovornost bilo kojeg dužnosnika osim samih obavještajnih časnika.
'Na temelju prikupljenih informacija i s obzirom na ograničene ovlasti Komisije, nije moguće utvrditi individualnu odgovornost drugih osoba', stoji u dokumentu.
Komisija također navodi da nije pronašla dokaze o ozbiljnom sigurnosnom proboju unutar europskih institucija.
Ipak, dokument prvi put službeno potvrđuje da su mađarski obavještajci koristili diplomatski status kako bi pokušali doći do osjetljivih informacija.
Prema nalazima istrage, posebna meta bili su zaposlenici Europske komisije mađarskog podrijetla, od kojih su obavještajci pokušavali prikupiti detaljne informacije o radu Komisije u pogledu tema od posebnog interesa za mađarsku vladu.
Mađarsko stalno predstavništvo pri Europskoj uniji nije odgovorilo na upite medija o navodima iz izvješća, a Europska komisija ponovila je raniji stav da tijekom istrage nije utvrđen ozbiljan sigurnosni incident.
