ŠTO NAKON NEUSPJEHA?

'Ishod referenduma je najgori mogući. Makedonija je žrtva licemjerja međunarodne zajednice'

  • Autor: Ante Srzić
  • Zadnja izmjena 01.10.2018 18:59
  • Objavljeno 01.10.2018 u 18:59
Protivnici promjene imena slave nakon objave rezultata referenduma

Protivnici promjene imena slave nakon objave rezultata referenduma

Izvor: Profimedia / Autor: Profimedia

Makedonci su na nedjeljnom referendumu velikom većinom prihvatili promjenu imena zemlje u Republika Sjeverna Makedonija, no izlaznost je bila mala pa se on generalno smatra propalim. Prema podacima tamošnje izborne komisije, izlaznost na referendumu bila je samo 36,11 posto, a 'za' je glasalo 91,25 posto birača koji su izašli, dok je protiv bilo 5,82 posto. Ovakav ishod, prema kojem referendum nije uspio, ali su izišli na glasanje velikom većinom poduprli promjenu imena, najgori je mogući, smatra politolog Boško Picula u razgovoru za tportal

Referendum je bio dio paketa dogovora s Grčkom o rješavanju problema imena, tzv. Prespanskog sporazuma, prema kojem bi se ova siromašna balkanska zemlja konačno izvukla iz desetljetne izolacije. Dogovor koji je podijelio zemlju osmislio je socijaldemokratski premijer Zoran Zaev s grčkim kolegom Aleksisom Ciprasom. Sporazum je poduprla i međunarodna zajednica, posebno Europska unija i NATO, a Makedoniji je obećan i ubrzan napredak prema članstvu u euroatlantskim integracijama koji, upravo zbog spora oko imena, blokira Grčka. Iako nije dobio dovoljnu potporu među narodom na referendumu, Zaev ne odustaje od dogovora s Grčkom.

'Rezultat je i što se tiče odaziva i odluke makedonskih birača koji su izašli na referendum bio očekivan', kaže Boško Picula.

Referendum je raspisan kao konzultativni, odnosno neobavezujući, a da bi bio uspješan, potrebno je bilo da na birališta izađe 50 posto plus jedan od ukupnog broja birača. Picula navodi da se moglo očekivati da će s obzirom na norme održavanja referenduma izlaznost biti problem. Za razliku od Hrvatske, koja je takvu ustavnu odredbu (da izlaznost bude veća od 50 posto) morala mijenjati uoči referenduma o članstvu u Europskoj uniji, Makedonija zbog svojih unutarnjih političkih prilika nije stigla drukčije regulirati izlazak na referendum.

>>> Ovako bi Marijana Petir riješila krizu u Makedoniji

'Tu se Makedonija našla s postojećim ustavno-pravnim okvirom i u situaciji bojkota jedne od strana ta izlaznost je očekivano bila manja od 50 posto', objasnio je Picula i podsjetio da je na naš referendum o članstvu u Europskoj uniji također izašlo manje od 50 posto birača, ali je Ustav promijenjen 2010. godine pa se izbjegla bilo kakva drukčija situacija.

U obje zemlje, Makedoniji i Grčkoj, nacionalistička desnica žestoko se protivi dogovoru. Svjestan da će sporazum o promjeni imena teško prodati građanima, Zaev je čak i referendumsko pitanje spojio s ulaskom u Europsku uniju i NATO. Tako je frankenštajnsko referendumsko pitanje glasilo 'Jeste za ulazak u EU i NATO prihvaćanjem dogovora Republike Makedonije i Republike Grčke?, prema kojem bi se Makedonija trebala zvati Republika Sjeverna Makedonija.

  • +9
  • +6

Referendum o promjeni imena u Makedoniji

Izvor: Profimedia / Autor: Profimedia

Zaev sada najavljuje premještanje donošenja odluke o usvajanju sporazuma u parlament, a ako i to ne uspije, onda planira raspisati izvanredne parlamentarne izbore. Iako je prije referenduma tvrdio da će podnijeti ostavku ako on bude neuspješan, sada se predomislio, štoviše tvrdi da je referendum bio uspješan. U državnom parlamentu je za promjenu imena države potrebna dvotrećinska većina koju Zaev nema, zbog čega je pozvao političke protivnike da ostave stranačke i osobne interese po strani.

'Razgovarat ćemo s protivnicima u parlamentu i ako imamo dvotrećinsku većinu za ustavne promjene, nastavit ćemo s realizacijom sporazuma s Grčkom. Ako to ne budemo imali, raspisujemo nove izbore', rekao je Zaev i naveo da će, ako dođe do izbora, oni biti održani u studenome.

Predsjednik najveće makedonske oporbene stranke VMRO-DPMNE, Hristian Mickovski, izjavio je da su građani na referendumu, oni koji su glasali 'protiv' i oni koji nisu izašli, poslali poruku da je 'ovo Makedonija' i ocijenio da se zemlja izjasnila protiv sporazuma o imenu s Grčkom.

  • +12
  • +9

U Grčkoj postoji snažan otpor bilo kakvom dogovoru o imenu s Makedonijom

Izvor: Profimedia / Autor: Profimedia

'U političkom smislu ovo je najgori mogući ishod jer referendum zbog ustavno-pravnog okvira nije prošao, a s druge strane imate gotovo plebiscitarnu većinu onih koji su izašli i koji su podržali takvo rješenje. Ishod može samo generirati unutarnju krizu u Makedoniji', kazao je politolog Picula za tportal. Stava je da se svatko u proceduri mora držati postojećih normi i treba reći da referendum nije uspio bez obzira na to što je savjetodavan jer ni kao takav nije uspio zadovoljiti norme unatoč tome što je jasna politička poruka onih koji su izišli.

Poslije završetka glasanja u Makedoniji oglasili su se i predstavnici Europske unije i NATO-a, europski povjerenik za proširenje i susjedsku politiku Johannes Hahn te tajnik NATO-a Jens Stoltenberg.

'Sa značajnim brojem glasova 'za' postoji široka podrška za sporazum i euroatlantski put te države. Sada očekujem od svih političkih vođa da poštuju ovu odluku i da idu naprijed s najvišim stupnjem odgovornosti i jedinstva u svim strankama, a u interesu države', naveo je Hahn na Twitteru.

Stoltenberg je pozdravio i ishod referenduma te pozvao sve političke lidere u Makedoniji da se ponašaju konstruktivno i odgovorno. 'Pozdravljam glasanje 'za' na referendumu. Vrata NATO-a su otvorena, ali sve nacionalne procedure moraju biti završene', napisao je Stoltenberg na Twitteru.

Politolog Picula smatra da je u cijeloj ovoj situaciji Makedonija žrtva međunarodnog licemjerja i trpi veliku nepravdu.

'Međunarodna zajednica je svime što je radila proteklih godina dovela tu zemlju u situaciju da se još više rasplamsa unutarnji sukob koji je ranije postojao', kazuje stručnjak.

Naglašava da, bez obzira na krajnje poštivanje grčke tradicije, identiteta i svega onoga što čini tu zemlju baštinicom antičke Grčke, Makedonija ima pravo na svoje ime i u pravu je u ovom sporu.

'To je tako jasno', kaže i dodaje da Makedonci imaju pravo sami odlučiti kako će se zvati, a međunarodna zajednica nema pravo uvjetovati bilo kakva članstva u vezi s njihovim identitetom.

Iako su namjere makedonsko-grčkog sporazuma bile dobre, nastavlja stručnjak, on nosi teret činjenice da ga ne prihvaća polovica aktera na obje strane. Osim desne oporbe u Makedoniji, i Cipras ima problema s više od pola političkog prostora u Grčkoj, onima koji su protiv bilo kakvog dogovora s Makedonijom.

'Makedonija i premijer Zaev pokazali su dobru volju i zemlji bi se trebalo, bez obzira na ishod referenduma, omogućiti napredak u europskim integracijama i približavanju NATO-u', zaključuje Picula.

Pratite nas na društvenim mrežama:

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!