Proteklih godina u više navrata upozoravalo se na različite invazivne vrste u Jadranu – od riba i rakova do crva – no aktualna situacija s algom Stypopodium schimperii predstavlja, prema mišljenju stručnjaka, najteži udarac do sada. Upozorenja dolaze s više strana, a među njima i od dugogodišnjeg istraživača i poznavatelja jadranske flore i faune, Pere Ugarkovića.

'Nažalost nemoćni smo, jedino čemu se nadamo je čudo, isto čudo koje nam je pomoglo da sama od sebe nestane zloglasna alga Caulerpa taxifolia početkom stoljeća. Dok ne dođe to čudo, možemo samo tugovati', izjavio je Ugarković za Morski.hr, osvrćući se na alarmantno stanje.

Ekološki slom: Monokultura u dubinama

Institut za oceanografiju i ribarstvo u Splitu već je 2022. godine upozorio javnost na prisutnost ove smeđe alge, no tada je problem tek počinjao. Danas je situacija drastično pogoršana.

'Gdje se pojavi, gotovo da nema zavičajnih vrsta alga i beskralješnjaka!' upozoravaju iz Instituta. Prema njihovim podacima, alga je u potpunosti preuzela stjenovito podmorje između tri i 25 metara dubine, osobito oko Komiže, a sada se širi i izvan njezinih granica, obuhvaćajući sve veći dio otoka Visa. Zabilježena je i na susjednim otocima Biševu i Brusniku, gdje također već prekriva značajne površine morskog dna.

Ključne informacije o Stypopodium schimperii:

• podrijetlom je iz Crvenog mora
• prvi put zabilježena je na Mediteranu (Izrael) 1973. godine
• kao invazivna vrsta intenzivno se širi istočnim Sredozemljem od 1990-ih i ranih 2000-ih
• prvi put otkrivena je u Jadranskom moru, na Visu, 2020. godine
• u samo tri godine razvila je kontinuirane populacije koje dominiraju lokalnim ekosustavom
• unutar gustih populacija te alge gotovo u potpunosti izostaju lokalne vrste algi i morskih beskralješnjaka.

Očekuje se da će se morskim strujama proširiti prema području između Šolte i Kornata. Institut poziva građane i ronioce da jave svako novo opažanje alge, osobito zbog njezine sličnosti s autohtonom vrstom Padina pavonica.

Naglašavaju da je razlika očita: 'Padina pavonica uvijek ima bijele dijelove dok Stypopodium schimperii nikad nema bijela područja na talusu, a ponekad u sjeni ima i plavičasto obojenje.'

Ako ugledate ovu algu, iz Instituta mole da snimite fotografiju i pošaljete je na njihovu adresu.

Trenutno se istraživanje ove opasne vrste provodi u sklopu projekta Nezavičajne bentoske vrste (NIBS), financiranog iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti za razdoblje 2021. – 2026. godine. Cilj je razumjeti dinamiku širenja, moguće posljedice te razviti mjere ublažavanja štetnog utjecaja na jadranske ekosustave.