Prema Godišnjem izvješću o radu policije za 2024. godinu, ali i višegodišnjim statistikama MUP-a broj zločina iz mržnje je znatno porastao. Najčešći uzroci takvih nedjela su nacionalno ili etničko podrijetlo žrtve ili sama mržnja, a zanimljivo je da MUP u tom kontekstu spominje i rast desnog ekstremizma
Osude gotovo cijele javnosti izazvalo je okupljanje maskirane skupine od više desetaka muškaraca, koja je prekinula izvođenje folklorne večeri u sklopu Dana srpske kulture u Splitu te protjerala izvođače koji su stigli iz Novog Sada.
"Ja ne vidim da se Hrvatska nakon Thompsonova koncerta promijenila. Iza tog koncerta su ostale samo limenke, iako je ljevica mjesecima oko toga hiperventilirala. Oporba se mjesecima ne miče od Drugog svjetskog rata, povijesnog revizionizma i ustaštva, no ova Vlada ne tolerira ustaštvo i revizionizam. Ne vidim svoju ili Vladinu odgovornost u ovome što se dogodilo. Više je riječ o događaju lokalnog karaktera koji osuđujem. To je nedopustivo jer u Hrvatskoj nema mjesta zakonu ulice", poručio je u svom jednoipolsatnom monologu premijer Andrej Plenković nakon tog incidenta.
No, ne treba skrivati da se sve češće događaju ekstremni incidenti, od "zabranitelja" koji su obustavili festivale u Benkovcu, Šibeniku i Velikoj Gorici, pa sve do prijetnji političarima, a o napadima na strane radnike da i ne govorimo.
Samo u proteklih tjedan dana prijetnje smrću su putem društvenih mreža dobili saborska zastupnica DOSIP-a Dalija Orešković, gradonačelnik Zadra i bivši HDZ-ov ministar Šime Erlić te zadarski gradski vijećnik iz redova SDP-a Danijel Radeta. Prijetitelji su pritvoreni ili su, kao u slučaju Dalije Orešković, dobili mjere opreza, piše Večernji.
Jačanje desnog ekstremizma
Ministar unutarnjih poslova Davor Božinović nedavno je u Saboru predstavio Godišnje izvješće o radu policije za 2024., u kojem, između ostalog, stoji da "jačanje desnog ekstremizma treba promatrati kao izazov ne samo u nacionalnim nego i međunarodnim okvirima, kao i pojavu novih oblika ekstremizma koji kao ideološku osnovu imaju snažan utjecaj teorija zavjere i dezinformacijskih kampanja... "
MUP pojašnjava da desni ekstremizam djelomično jača kao "posljedica hibridnog djelovanja stranih država i nevladinih dionika povezanih s političkim strukturama država čije su politike usmjerene ka rušenju demokratskih vrijednosti".
vezane vijesti
Rast broja zločina iz mržnje
Lani je policija evidentirala 75 kaznenih djela zločina iz mržnje, što je 12 posto manje nego pretprošle godine. No, u proteklih pet godina, zločini iz mržnje su porasli za čak 136,9 posto!
Iz višegodišnjih policijskih statistika vidljivo je da je MUP-u 2019. bilo prijavljeno 25 zločina iz mržnje, a 2021. godine čak 101 slučaj.
Govoreći o prošloj godini, 26 prijetnji bilo je motivirano mržnjom, a 36 zbog nacionalnog ili etničkog podrijetla žrtve. Nacionalno podrijetlo bilo je motiv 32 zločina iz mržnje, rasna pripadnost 22, spolno opredjeljenje 13, vjera šest, a rodni identitet je izazvao dva slučaja zločina iz mržnje.
Napadi na strance su uglavnom pljačke?
Pritom su najdiskutabilniji napadi na strane radnike, koji se događaju na gotovo svakodnevnoj bazi, ali se rijetko karakteriziraju kao zločini iz mržnje, jer policija smatra da je više riječ o razbojstvima i krađama, potaknutima uglavnom time što se strani radnici od ostalih razlikuju po boji kože.
MUP savjetuje da je potrebno provoditi prevencijske mjere i osnaživati manjinske zajednice u Hrvatskoj. To, izgleda, nije dovoljno.
