Odluka je donesena - neboder Vjesnika koji je stradao u velikom požaru prije gotovo tjedan dana, bit će srušen. Preporuka je to statičara koji su pomno pregledali stanje nebodera, te su tportalu ustupili fotografije snimljene u unutrašnjosti simbola Zagreba
Nekadašnji simbol Zagreba, velika zgrada Vjesnika na križanju Slavonske avenije i Savske ceste, bit će uskoro srušen i pretvorit će se, gotovo doslovce, u prah i pepeo.
Odluka je donesena nakon izvješća Hrvatskog centra za potresno inženjerstvo o stanju izgorjele Vjesnikove zgrade. Stručnjaci su proteklih dana nastojali utvrditi kolika je otpornost njezine konstrukcije nakon katastrofalnog požara, a pregled su radili i dronovima te su oni kružili oko Vjesnikova nebodera kako bi se otkrilo je li siguran ulaz u njega.
Statičari i stručnjaci i sami su posljednjih dana ušli u nagorjelu zgradu Vjesnika, a fotografije onog što su snimili ustupili su i tportalu. Materijali koje su nam ustupili za obavu nastali su kao rezultat suradnje i rada više institucija - Hrvatskog centra za potresno inženjerstvo (HCPI), zagrebačkog Građevinskog fakulteta (Zavod za tehničku mehaniku, Laboratorij za ispitivanje konstrukcija), zagrebačkog Fakulteta elektrotehnike i računarstva (FER) (Laboratorij za robotiku i inteligentne sustave upravljanja – LARICS) te uz podršku Avyonx d.o.o.: dr. sc. Antun Ivanović, dr. sc. Jurica Goričanec, dr. sc. Marko Car, dr. sc. Frano Petric, izv. prof. dr. sc. Matko Orsag.
Među statičarima koji su ušli u neboder bio je i Mario Todorić iz Hrvatskog centra za potresno inženjerstvo, koji je za Novu TV kazao da su odmah vidjeli da je stanje ozbiljno te su zato dali preporuku da se ne ulazi u neboder.
'Bilo je neophodno napraviti detaljnije analize. Prije svega, to su bili vizualni pregledi nebodera jer izvana nismo mogli donijeti odluku. Nas nekoliko je ušlo unutra, išli smo po svim katovima do vrha, mjerili oštećenja, ugradili opremu koja bilježi oscilacije i ambijentalne vibracije na neboderu', ispričao je.
'Paralelno smo radili i modelske proračune i statičke modele te modele razvoja požara. Simulirali smo razvoj požara, temperature koje su se razvijale i pokušali vidjeti koliko je gradivo izgubilo na kvaliteti. Prepoznali smo da su to bile izuzetno visoke temperature jer je došlo do topljenja aluminija i stakla. Tada dolazi do značajne degradacije i betona, koji je, prema našim procjenama, pao na četvrtinu svoje tlačne otpornosti', dodao je Todorić.
Opisao je i kako je bilo hodati izgorjelim prostorijama Vjesnika.
'Situacija unutra je jako ozbiljna, zbog čega smo s javnosti i podijelili te fotografije. Stanje je kritično i konstrukcija je u takvom stanju da bi moglo doći do nekontroliranog urušavanja. Dovoljni bi bili jači vjetar ili minimalna podrhtavanja tla', zaključio je.