Podatke na tisuće stranica dobile su francuske novine Le Monde. U zajedničkom istraživanju, dokumenti su proslijeđeni Međunarodnom konzorciju istraživačkih novinara, novinama Guardian, Panorama i više od 50 medijskih kuća diljem svijeta.

Prema podacima s internet stranice Međunarodnog konzorcija istraživačkih novinara, hrvatski udio u HSBC-u iznosi približno 33,2 milijuna dolara, dok je 10,7 milijuna dolara najveća pojedinačna količina novca koja se povezuje s klijentom povezanim s Hrvatskom. U spornoj banci 40 klijenata iz Hrvatske u razdoblju između 1997. i 2006. godine otvorilo je račune, koji su povezani s s još dodatnih 77 bankovnih računa. Zatim 37 klijenata HSBC-a povezano je s Hrvatskom, a od njih 27 posto ima hrvatsku putovnicu ili je hrvatske nacionalnosti.

Dokumenti, koje je 2007. ukrao računalni stručnjak koji je radio za HSBC u Ženevi, sadrže podatke o više od 100.000 klijenata švicarske podružnice te banke iz cijelog svijeta i pokazuju da su bankari pomagali klijentima u izbjegavanju plaćanja poreza te nudili ugovore kako bi porezne varalice izbjegli zakon.

Prema podacima koje su objavili svjetski mediji bankarski div navodno je račune otvarao i kriminalcima među kojima su, čak i oni trgovci oružjem 'zaslužni' za naoružavanje djece vojnika po mnogim afričkim zemljama. Među klijentima su navodno i šverceri krvavih dijamanata te drugi korumpirani poduzetnici koji odrađuju poslove za diktatore iz zemalja Trećega svijeta.

Osim ovih mračnih klijenata mediji koji su u posjedu povjerljivih dokumenata govore i o računima slavnih osoba iz svijeta sporta, estrade, filma, politike, aristokracije…

Podaci koji su procurili u javnost odnose se na razdoblje od 2005. do 2007. Riječ je o više od 30 tisuća računa na kojima je bilo oko 120 milijardi dolara. HSBC je priznao da su neki pojedinci iskoristili bankarsku tajnu za držanje neprijavljenih računa, ali je poručio i da je to sada 'iz temelja promijenjeno'.

Francuske vlasti ocijenile su ukradene podatke i zaključile da je u 2013. godini 99,8 posto njezinih građana na popisu vjerojatno izbjegavalo porez.

Bankovni dokumenti uključuju podatke i o gotovo 7.000 britanskih klijenata - a mnogi njihovi računi nisu prijavljeni poreznim vlastima.

Britanska carinska i porezna služba (HMRC) dobila je te podatke 2010. godine, te je identificirala 1.100 ljudi koji nisu platili porez. HMRC je objavio da su oni koji su skrivali imovinu u Švicarskoj platili 135 milijuna funti u porezu, kamatama i kaznama.

HSBC nije se samo oglušio na izbjegavanje plaćanja poreza - u nekim slučajevima je prekršio zakon aktivno pomažući klijentima. Banka je dala jednoj bogatoj obitelji stranu kreditnu karticu kako bi mogla dizati svoj neprijavljen novac u inozemstvu.

HSBC je također pomogao utajivačima poreza da izbjegnu zakon. Kada je uvedena europska direktiva o štednji 2005. godine, ideja je bila da švicarske banke naplate porez od vlasnika neprijavljenh računa i proslijede ga poreznim vlastima.

Taj porez osmišljen je kako bi se uhvatiti utajivači poreza. No, umjesto da je jednostavno prikupio novac, HSBC je obavijestio klijente i ponudio im načine izbjegavanja novog poreza. HSBC negira da su svi ti vlasnici računa izbjegavali porez.

Banka je sada suočena s kaznenim istragama u SAD-u, Francuskoj, Belgiji i Argentini, a HSBC ističe da "surađuje s nadležnim tijelima".

No, u Velikoj Britaniji, gdje je sjedište banke, takva akcija nije poduzeta. Čovjek koji je u to vrijeme bio zadužen za HSBC Stephen Green došao je u međuvremenu na mjesto ministra za trgovinu i ulaganja, gdje je bio do 2013. Green je postao ministar osam mjeseci nakon što su dokumenti HSBC banke došli do britanske porezne službe.