Prema tom izvješću, Hrvatska ima neučinkovit policentrični model razvoja i ne provodi se aktivna zemljišna politika, što je, kako je upozorila ministrica Mrak Taritaš, uzrokovalo manipulaciju građevnim zemljištem, dok su poljoprivredne površine i šume relativno očuvane.

'Neravnomjerno su razvijene prometna i energetska infrastruktura te postoje problemi u gospodarenju otpadom te s bespravnom gradnjom i eksploatacijom mineralnih sirovina. Ne postoji ni strategija gospodarenja imovinom u vlasništvu države, odnosno lokalnih vlasti', rekla je ministrica.

Izvješće koje je predstavila bit će podloga za izradu nove strategije prostornog uređenja države iz koje će se izroditi novi Prostorni plan. Taj će plan ići u javnu raspravu u sve županije i gradove.

Ministrica je pohvalila cestovnu mrežu i infrastrukturu za distribuciju nafte i plina, no kao problem istaknula je opremljenost željeznicom i riječni promet. Za budućnost je navela da Hrvatska u idućih 10 godina treba razvijati energetska proizvodna postrojenja, posebice one koji će biti pogonjeni obnovljivim izvorima energije. Hrvatska trenutačno iz tih izvora proizvodi pet posto energije, a do 2020. godine mora proizvoditi četiri puta više.

'Ako krenemo uvesti red, od Hrvatske možemo napraviti ono što imaju rijetke zemlje u Europi. Numerički jesmo ispod standarda EU-a, ali to ne mora značiti da smo kvalitativno ispod toga', ocijenio je izvješće premijer Zoran Milanović, dodajući kako je 'Hrvatska prazna, ali nije siromašna i jadna'.

Po Milanovićevom mišljenju 'Hrvatska nije neizgrađena, samo je rijetko naseljena', te je istaknuo kako se 'iz zraka vidi koliko je obala prazna', navodeći kako je 'ni socijalizam nije uspio uništiti'.

'Ono što smo napravili štete su mikro traume koje su rezultat rada lokalnih vlasti. Ti ožiljci su prisutni. No, od Hrvatske možemo napraviti ono što imaju rijetke zemlje u Europi. Bit ćemo rijetko naseljena zemlja, ali Švedska je još rjeđe naseljena, a ima bogatstvo', smatra premijer.

Osim 20 županija i Grada Zagreba, koji ima status županije, Hrvatska ima 127 gradova, uključujući Zagreb, te 429 općina i 6.755 naselja. Po popisu stanovništva, u Hrvatskoj živi 4,3 milijuna građana, a gustoća iznosi 75,7 stanovnika po četvornom kilometru.

Županije su podijeljene u četiri skupine razvijenosti pa su u najnižoj skupini po socijalno-gospodarskoj strukturi, a čiji je indeks razvijenosti manji od 75 posto državnog prosjeka – Bjelovarsko-bilogorska, Brodsko-posavska, Karlovačka, Koprivničko-križevačka, Ličko-senjska, Osječko-baranjska, Požeško-slavonska, Sisačko-moslavačka, Šibensko-kninska, Virovitičko-podravska i Vukovarsko-srijemska županija.

Razvijenije od njih, ali još ispod 100 posto prosjeka su Krapinsko-zagorska, Međimurska, Splitsko-dalmatinska, Varaždinska i Zadarska županija. Dubrovačko-neretvanska i Zagrebačka županija imaju vrijednost indeksa razvijenosti između 100 i 125 posto prosjeka, dok su najrazvijeniji Grad Zagreb, Istarska i Primorsko-goranska županija, jer im je vrijednost indeksa razvijenosti iznad 125 posto prosjeka.