Uz imperativ odvajanja otpada, u Hrvatskoj je težište na gradnji centara za gospodarenje otpadom (CGO) kojih zasad imamo četiri, ali se sve više nameće i potreba gradnje energana za što je, kažu stručnjaci, potrebno od osam do deset godina
Prva energana već se razvija u Šibeniku, u CGO Bikarac, čulo se to na 13. Međunarodnoj konferenciji o zaštiti okoliša "Cirkularnost i tehnologije" koja je u Poreču okupila predstavnike institucija, gradova i općina, komunalnih društava i tvrtki koje se bave gospodarenjem otpadom, predstavnike akademske zajednice, hrvatske i međunarodne stručnjake.
Vlada već osigurala 600 milijuna eura, ulaganja idu dalje
Direktor Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost Lula Balen ocijenio je da se Hrvatska nalazi u "vrlo intenzivnom trenutku" za gospodarenje otpadom, te istaknuo da je posljednjih nekoliko godina u sektor uloženo znatno više sredstava i da su izgrađeni ili su u izgradnji ključni infrastrukturni projekti. Prema njegovim riječima, Vlada je putem resornog ministarstva, Fonda i drugih institucija osigurala gotovo 600 milijuna eura za projekte gospodarenja otpadom, dok se ove godine planira uložiti dodatnih više od 110 milijuna eura.
vezane vijesti
U Hrvatskoj su trenutno u funkciji četiri centra za gospodarenje otpadom - Marišćina, Kaštijun, Bikarac i Biljane Donje, dok se otvaranje petog centra, Babine Gore kod Karlovca, očekuje krajem kolovoza ili početkom rujna.
U sljedeće dvije do tri godine predviđeno je puštanje u rad centara Piškornica, Lećevica i Lučino Razdolje. Za četiri centra koja su trenutačno u izgradnji osigurano je 181 milijun eura europskih sredstava te dodatnih 60 milijuna eura iz državnog proračuna i Fonda.
Također, pripremaju se projekti Orlovnjak, Šagulje i CGO Zagreb.
Izgradnja CGO Zagreb do kraja 2028., odnosno početka 2029.
Direktorica zagrebačkog centra Ana Pavičić Kaselj izjavila je da očekuje izgradnju CGO Zagreb do kraja 2028., odnosno početkom 2029. godine. Grad Zagreb uskoro bi trebao odlučiti o izgradnji energane, a preliminarne analize upućuju da bi vlastito postrojenje moglo biti ekonomski opravdano.
Balen je naglasio važnost sinergije lokalne i državne uprave, komunalnih društava i građana, jer kako je rekao, "gospodarenje otpadom počinje na kućnom pragu", a državne institucije pružaju financijsku i stručnu pomoć.
"Uspjeh sustava počinje na kućnom pragu građana, u organizaciji komunalnih društava, u kvaliteti odvojenog prikupljanja otpada te u spremnosti lokalnih zajednica da kontinuirano unaprjeđuju svoje rezultate", poručuju iz Fonda.
Kažu i da Hrvatska već niz godina razvija sustav za posebne kategorije otpada - ambalažu, elektronički otpad, vozila, gume te da je rezultat toga da danas kroz te sustave prosječno oporabimo više od 85 posto prikupljenih količina. U fokusu budućih ulaganja bit će biootpad, građevinski i tekstilni otpad te baterije i solarni paneli.
Kroz javni poziv resornog ministarstva i Fonda vrijedan 58 milijuna eura već je ugovoreno 69 projekata za razvoj postrojenja za oporabu otpada jer takva ulaganja stvaraju temelje hrvatske kružne ekonomije i nove industrijske kapacitete temeljene na recikliranju i ponovnoj uporabi materijala.
Otvoreno razgovarati i o pitanju ostatnog otpada
Iz Fonda poručuju i kako se uz recikliranje i sprječavanje nastanka otpada mora otvoriti i rasprava o zbrinjavanju ostatnog otpada (dio otpada koji se ne može reciklirati). Smatraju da energetska oporaba otpada treba biti dio cjelovitog sustava gospodarenja otpadom, po uzoru na praksu brojnih europskih država.
"Drago nam je da se u Šibeniku razvija projekt koji predstavlja važan iskorak u tom smjeru", poručili su iz Fonda.
Projekt energane u Šibeniku, odnosno postrojenja za energetsku oporabu goriva iz otpada i muljeva iz uređaja za obradu otpadnih voda, prvi takve vrste u Hrvatskoj, razvija se na prostoru nekadašnjeg gradskog deponija, a danas regionalnog, Šibensko-kninskog Centra za gospodarenje otpadom Bikarac.
Na konferenciji koja je u Poreču okupila hrvatske i strane stručnjake čulo se kako je za gradnju energane, kada se kreće od nule, potrebno od osam do 10 godina.
Otpad spaljuju i cementare. Iz cementare Holcim rekli su da spaljuju otpad od početka ove godine i to dosta iz javnih komunalnih tvrtki, a stav stručnjaka je, koji se čuo na konferenciji, da se energane i cementare i u budućnosti moraju nadopunjavati.
