Hrvatskoj udruzi 'Srijem' nenadano je otkazano dogovoreno gostovanje na priredbi 'Smederevske jeseni' što se među srijemskim Hrvatima, u srijedu, povezuje s napetostima zbog izmjene statuta grada Vukovara koji više ne predviđa postojanje dvojezičnih ploča, odnosno ćiriličnoga pisma, na gradskim ustanovama, institucijama, trgovima i ulicama u tome gradu
'Ove smo godine bili pozvani, zajedno s ostalim manjinskim udrugama iz Srijemske Mitrovice, da 4. rujna nastupimo u Smederevu na Smederevskoj jeseni. Na žalost, nekoliko dana nakon dogovora, gostoprimstvo Hrvatima u Smederevu je uskraćeno – mađarski i ukrajinski mogu, hrvatski ne mogu', rekao je za 'Hrvatsku riječ' predsjednik HKC Srijem - Hrvatski dom Krunoslav Đaković
Nitko neće moći reći 'Srbija ne poštuje prava', jer će službeno uvijek 'sve biti u redu', ali će uvijek postojati taj otpor prema svemu što nosi hrvatsko ime – od nastupa na nekoj minornoj manifestaciji do zapošljavanja u tvornicama, dodao je Đaković.
'Kao predsjedniku udruge, žao mi je što se ovo i danas događa jer sam se nadao da djeca koja sada plešu i pjevaju i tako čuvaju hrvatsku kulturu neće morati doživjeti ni trunku onoga što smo mi stariji doživljavali devedesetih. Ovo je jedan primjer diskriminacije na koji nitko neće reagirati i sigurno ih ima još puno sličnih', zaključio je predsjednik hrvatske udruge u Srijemskoj Mitrovici.
Član Izvršnog odbora Hrvatskog nacionalnoga vijeća Zlatko Načev potvrdio je izjavi hrvatskim medijima u Vojvodini da se 'u zraku osjećaju tenzije'.
'O nekome pretjeranom strahu ne bih govorio, njega nema, jer smo na žalost preživjeli daleko veće strahove tijekom devedesetih i nismo toliko osjetljivi. Ali, ne možemo reći da smo bezbrižni i da ne mislim o svemu što se oko nas događa', rekao je Naćev.
On dodaje kako je riječ o osjetljivoj temi i da pripadnici hrvatske manjine nerado o tome govore u javnosti.
Hrvatski jezik - službeni jezik
Javnosti u Vojvodini u međuvremenu se obratio Savez bačkih Bunjevaca (SBB), koji je zatražio od vodstva hrvatske manjine u Srbiji da 'svojim utjecajem, u cilju zaštite ljudskih i manjinskih prava, jačanja međunacionalne tolerancije i pomirenja, traže promjenu donijete odluke lokalnih vlasti u Vukovaru'.
'U Subotici, iako po statističkim podacima ima samo 10 posto pripadnika hrvatske nacionalne manjine, u uporabi je hrvatski jezik kao službeni jezik, sa svim pravima koja iz toga proistječu, a to znači ne samo natpisi na javnim objektima, natpisi na tablama naseljenih mjesta i ulica, školovanje na svom materinjem jeziku, nego i druga prava, i nikad takva prava nisu uskraćivana niti na bilo koji način onemogućavana', navodi se u priopćenju, u kojemu se osuđuje odluka gradskog vijeća u Vukovaru.
SBB je politička stranka dijela Bunjevaca u Vojvodini koji niječu svoju hrvatsku pripadnost.
Vojvođanski mediji odluci gradskog vijeća u Vukovaru pridaju veliku pozornost i uglavnom je predstavljaju u negativnom kontekstu.
'Hrvatska sve radikalnija od ulaska u EU', 'Poslije ukidanja ćirilice državni vrh šuti', 'Vukovar nije spreman za ćirilične table' - neki su od naslova u vojvođanskim elektroničkim medijima.
