Jović smatra da su parlamentarni izbori u Srbiji pokazali kako studenti, profesori i intelektualci mogu pružiti otpor političkim pritiscima i pritom pridobiti široku podršku građana. Podsjetio je da je stranka koja je do izbora bila na vlasti tijekom kampanje najavljivala mjere protiv sveučilišta, koja je, prema njegovoj ocjeni, doživljavala kao svoje glavne protivnike.

'Čini mi se da je ovo što se dogodilo zapravo neka vrsta otpora tim pritiscima. Dakle, otpora intelektualaca u širem smislu, mladih, studenata, ali i profesora, koje se često pomalo zaboravlja u toj široj priči', rekao je Jović za RTS.

'Intelektualna elita povezala se s velikim brojem građana'

Prema njegovim riječima, izborni rezultati pokazali su da su se intelektualci i velik dio građana našli na istoj strani, suprotno tvrdnjama da su studenti i profesori otuđena elita koja ne razumije potrebe društva.

'Ovdje vidimo da se intelektualna elita povezala s velikim brojem građana. U tom kontekstu izborna kampanja, događaji koji su joj prethodili i rezultati izbora pokazuju odnos između antiintelektualističke i antielitističke strane, s jedne strane, i otpora intelektualaca, s druge', objasnio je.

Jović smatra da intelektualci koji žele mijenjati društvo moraju biti spremni izaći iz sigurnosti akademske zajednice i preuzeti odgovornost za javno dobro. 'Mislim da moraju postojati ljudi koji su spremni iskoračiti iz svojih zatvorenih prostora i sigurnog okruženja akademske zajednice ili instituta, ako žele mijenjati društvo i ako ih zanima ne samo privatno nego i javno i opće dobro', poručio je.

'Ako ne vjerujemo obrazovanim ljudima, kako možemo vjerovati građanima?'

Govoreći o mogućem sudjelovanju intelektualaca u budućoj vlasti, Jović je upozorio da ulazak u politiku može biti zahtjevan za ljude koji su karijere izgradili izvan političkog sustava. Objasnio je da se stručnjaci iz prirodnih i drugih znanstvenih područja često nađu na nepoznatom terenu kada preuzmu političke funkcije te im je potrebno vrijeme da se prilagode.

Ipak, smatra da nedostatak političkog iskustva ne može biti razlog za nepovjerenje prema njima.

'Ako ne vjerujemo njima, dakle ljudima koji su vrlo obrazovani, kako onda možemo vjerovati običnim građanima kada uđu u sferu vlasti? Tada bismo bili protiv demokracije kao takve', rekao je.

Podsjetio je i na političke promjene u Srbiji 2000. godine, kada su Dragoljub Mićunović, Vojislav Koštunica i Zoran Đinđić preuzeli važne državne funkcije. Prema njegovim riječima, ti su se političari suočili sa snažnim otporom struktura povezanih s prethodnim režimom, uključujući pojedine državne službe, a za prevladavanje tih prepreka trebalo im je mnogo vremena.

Jović upozorio Bruxelles: 'Nemojte ponoviti pogreške iz prošlosti'

Profesor zagrebačkog Fakulteta političkih znanosti smatra da Europska unija ne bi smjela ponoviti pristup koji je primjenjivala prema Srbiji nakon političkih promjena 2000. godine. Pritom je posebno izdvojio pritiske na Zorana Đinđića zbog izručenja Slobodana Miloševića te na Borisa Tadića u vezi s Kosovom.

'Mislim da je važno da Europska unija ne vrši pritisak kakav je vršila na Zorana Đinđića u vezi s izručenjem Miloševića, a kasnije i na Borisa Tadića zbog drugih pitanja, poput Kosova. Istodobno bi trebala pripremiti mnogo bolju ponudu ako Srbija želi ući u Europsku uniju, umjesto da sve ostane samo na frazama', rekao je.

'Mnogima je odgovaralo da imaju babarogu u Beogradu'

Posebnu pozornost Jović je posvetio budućim odnosima Srbije i Hrvatske. Smatra da promjena vlasti u Beogradu predstavlja priliku za poboljšanje odnosa dviju država, ali upozorava da se dugogodišnji politički problemi neće riješiti sami od sebe.

'Mislim da je ovo prilika za novi početak jer je doista bilo jako teško u Hrvatskoj predstavljati Tomislava Nikolića ili Aleksandra Vučića kao partnere i prijatelje. Taj problem nisu imali, primjerice, ljudi poput Vojislava Koštunice i Borisa Tadića, pa je suradnja mogla biti izravnija i pozitivnija', rekao je Jović.

Ipak, upozorio je da su pojedine države već počele najavljivati nove uvjete Srbiji na njezinu europskom putu.

'Ne bih odmah bio pretjerani optimist jer već vidimo da je u nekim zemljama, primjerice Hrvatskoj, Sloveniji i Bugarskoj, došlo do određenih uvjetovanja ili najava uvjetovanja za ulazak u Europsku uniju', kazao je.

Potom je iznio ocjenu o političkim interesima pojedinih država u regiji. 'Postoji određena vrsta opreza u tim zemljama, pa tako i u Hrvatskoj, jer je mnogima odgovaralo da imaju neku babarogu u Beogradu', izjavio je Jović.

Oštro kritizirao hrvatsku politiku prema susjedima

Na pitanje očekuje li da će najviši hrvatski dužnosnici ublažiti nacionalističku retoriku prema Srbiji, Jović je odgovorio da nije osobito optimističan.

'Pa ja to uvijek očekujem, ali se rijetko kada dogodi, nažalost', rekao je.

Kao primjer hrvatske vanjske politike naveo je odnos prema europskim integracijama Crne Gore.

'Vidim kako se, primjerice, Hrvatska odnosi prema proširenju Europske unije na Crnu Goru. Vrlo često postavlja čvrste zahtjeve koji nisu realni i koje nitko drugi u Europskoj uniji ne podržava. Mislim da Hrvatska koristi proširenje Europske unije kako bi ostvarila neke svoje pojedinačne političke ciljeve', ocijenio je.

Jović ne očekuje da će politička retorika u Hrvatskoj nestati nakon promjene vlasti u Srbiji, ali smatra da bi je moglo biti teže opravdavati ako nova srpska vlast ne bude vodila sličnu politiku.

'Hoće li Hrvatska postati manje nacionalistička? Nisam siguran da će to biti slučaj. Mislim da će se takva retorika nastaviti, ali će je biti mnogo teže opravdati ako s druge strane ne bude netko kome to također odgovara i tko će nastaviti voditi takvu politiku, a nadam se da neće', zaključio je Jović za RTS.