'Propušteno je 20 godina da se građani pravodobno i kvalitetno informiraju o Europskoj uniji. Primjera radi, postkomunističke zemlje poput Poljske uvele su europske studije na sveučilišta još 1993. godine, a mi smo to učinili tek 2003. godine. Predmeti o Europskoj uniji uvedeni su u školske klupe još 1995. godine u tim državama, a mi ih ni danas nemamo. Pogledajte samo pitanja iz predmeta Politika i gospodarstvo: nema ni jednog o Europskoj uniji', kazao je profesor Damir Grubiša s Fakulteta političkih znanosti u razgovoru za tportal.

Sustav je zakazao na duge staze; sveučilišta, ministarstvo znanosti, vanjskih poslova, svi', nastavlja Grubiša.

'Problem je što bivša vlada to nije činila na transparentan način. Informacijska i komunikacijska strategija prijašnje vlasti je bila manjkava. I što sad imamo? Transfer odgovornosti. Nova vlada morala se hitno baciti u vodu i plivati', smatra Grubiša i dodaje da datum referenduma za ulazak u Europsku uniju nije preuranjen.

'Da je referendum zakazan dva ili tri mjeseca kasnije, imali bismo transfer pune odgovornosti. To ne bi bilo produktivno', zaključio je Grubiša.

Osim kampanje za EU koju vodi Vlada Republike Hrvatske, postoji i struja koja propagira stav protiv ulaska u EU. Nenad Zakošek, također s Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu, smatra da prisutnost euroskeptika ipak nije dovoljno vidljiva u javnosti.

'Njihov glavni argument je na tragu hrvatskog nacionalizma. U međunarodnim integracijama vide prije svega opasnost za suverenost. Smatram da u svojoj kampanji reproduciraju određenu teoriju zavjere u kojoj neki krupni interesi, političke elite i krupni kapital imaju glavnu ulogu', smatra Zakošek.

Kampanja euroskeptika je u raskoraku s pokazateljima istraživanja prema kojima se hrvatski građani najviše brinu zbog ekonomskih učinaka po ulasku u EU, a ne zbog velikih nacionalističkih tema poput suverenosti i nadvlade kakve oni zagovaraju', zaključio je Zakošek.

Glavnina novih država članica Europske unije prepustila je svojim građanima da na referendumu odluče o ulasku u EU i u većini slučajeva oni su to učinili velikom većinom, često dvotrećinskom ili još većom potporom. Ostaje nam čekati da vidimo kako će Hrvati odlučiti.