Francuski predsjednik Francois Hollande optužio je u subotu skupinu Islamsku državu (IS) da je odgovorna za niz napada počinjenih u petak navečer u Parizu, u kojima je 128 ljudi poginulo, a 250 je ranjeno. 'Ono što se dogodilo jučer je ratni čin', kazao je Hollande. Islamska država 'organizirana je izvana i ima domaće pomagače koje će otkriti istraga', rekao je Hollande u Elizejskoj palači
Predsjednik je usto proglasio trodnevnu državnu žalost i najavio obraćanje u francuskoj Narodnoj skupštini u ponedjeljak. Islamska država je u subotu objavila videosnimku bez nadnevka, u kojoj Francuskoj prijeti napadima ako ne prekine bombardirati njegove borce. Odjel IS-a za inozemne medije, Al Hayat Media Centre, uputio je prijetnju preko svog borca koji je francuske muslimane pozvao da izvode napade. 'Sve dok nastavljate bombardiranje, nećete imati mira. Bojat ćete se i odlaska u trgovinu', rekao je bradati borac na arapskom, okružen suborcima.
Važno je naglasiti da je Francois Hollande u govoru rekao da se u ovom napadu Islamske države radi o 'činu rata', a to nije učinio slučajno ili omaškom, rekao je za tportal Dario Kuntić, analitičar s doktoratom iz međunarodnih odnosa, specijaliziran za pitanja terorizma. 'Ovom rečenicom Hollande je aktivirao članak 5. ugovora o NATO savezu, kojeg je članica i Hrvatska', kaže Kuntić.
On podsjeća da je ovo prva francuska objava rata nakon Drugog svjetskog rata te da je zadnji put kada je jedna članica NATO-a spomenula termin vođenja rata, bio 11. rujna 2001. godine, kada su napadnute Sjedinjene Američke Države. Tada se prvi put u svojoj povijesti NATO pozvao na članak 5. Washingtonskog sporazuma u kojem je predviđeno da oružani napad na jednu ili više zemalja članica znači oružani napad na sve članice Saveza. Objava Georgea Busha da je SAD napadnut i proglašenjem 'rata protiv terorizma', formalno je bila povod za napad na Afganistan te kasnije misije pod okriljem NATO saveza u kojima sudjeluje i Hrvatska, podsjeća Kuntić. On ističe da bi ovakva objava mogla značiti i najavu slanja kopnenih jedinica francuske vojske u borbu protiv Islamske države.
Članak 5. jedan je od temeljnih članaka Sjevernoatlantskog ugovora, poznatog i pod nazivom Washingtonski ugovor. Upravo na tom članku temelji se kolektivna sigurnost NATO saveza. Svaka od članica je u slučaju napada dužna, unutar svojih mogućnosti, poduzeti mjere za uspostavljanje ili održavanje sigurnosti sjevernoatlantskog područja. Jednostavnijim riječima, ako dođe do napada na članicu NATO-a, NATO ulazi u rat. Kako objašnjava Kuntić, to formalno znači da je Hrvatska u ratu s Islamskom državom, ali ne znači da ćemo automatski morati slati vojsku u kopnenu ili neku drugu ofenzivu ako se Francuska odluči za takav korak. No ugovor nas obvezuje da, u skladu sa svojim mogućnostima, sudjelujemo u obrani napadnute članice.
