OSVRT NEVENA BARKOVIĆA

Hoćemo li sada klimatske promjene doživljavati ozbiljnije?

19.05.2014 u 14:53

Bionic
Reading

Nakon što su Srbiju, Bosnu i Hercegovinu i Hrvatsku zahvatile dosad nezapamćene poplave, koje su uzrokovale dramatičnu humanitarnu situaciju u poplavljenim područjima, u nizu pitanja koja se nameću jedno ipak zaslužuje posebnu pažnju – je li napokon došlo vrijeme da klimatske promjene, na koje znanstvenici upozoravaju već desetljećima, počnemo doživljavati ozbiljno?

Antropogene klimatske promjene, odnosno promjene klime uzrokovane djelovanjem čovjeka, znanstvena su teorija oko koje vlada znanstveni konsenzus. To znači da se ogromna većina relevantnih znanstvenika (u ovom slučaju klimatologa) slaže da su upravo ljudi kroz aktivnosti koje povećavaju koncentracije stakleničkih plinova u atmosferi dali ključan doprinos povećanju prosječne temperature Zemljinog klimatskog sustava. Oko antropogenih klimatskih promjena, naravno, i dalje postoje skeptici, ali valja biti svjestan da oni gotovo u pravilu ne dolaze iz znanstvenih krugova, baš kao što ljudi koji sumnjaju u, primjerice, teoriju evolucije, također gotovo u pravilu nisu znanstvenici.

Na koje posljedice klimatskih promjena već desetljećima upozoravaju znanstvenici? Prvenstveno na ekstremne vremenske pojave – velike vrućine, natprosječno obilne padaline, izrazito niske temperature (sjetite se samo ove zime u Gorskom kotaru), dramatično topljenje ledenjaka… I zaista, svi izmjereni podaci ukazuju da su takva predviđanja i više negoli pogođena. Primjera radi, danas su objavljena izvješća o tri studije koje su potvrdile da šumski požari postaju sve veći i opasniji te da su za takav razvoj događaja krive upravo antropogene klimatske promjene.

Iako su one najgore posljedice klimatskih promjena dosad bile relativno blage prema Hrvatskoj, stručnjaci upozoravaju da je Balkan pri vrhu rizika od ekstremnog vremena uzrokovanog klimatskim promjenama.

I naši klimatolozi i meteorolozi već godinama upozoravaju na dramatične posljedice klimatskih promjena, ali njihovi apeli su, barem dosadi, bili sustavno ignorirani. Na nedavno održanu konferenciju o klimi u zagrebačkoj Mimari, na kojoj su govorili naši najveći stručnjaci, nije došao nijedan jedini političar.

S druge strane Atlantika, u SAD-u, već se uvelike pripremaju za ekstremne vremenske neprilike i to unatoč činjenici da su upravo SAD bile globalno prepoznate kao zemlja s nezanemarivim brojem skeptika prema klimatskim promjenama. No, nakon niza razornih uragana i šumskih požara epskih proporcija, i oni najskeptičniji počeli su uočavati da se klima ubrzano i dramatično mijenja.

Ako iz nezapamćenih poplava na Balkanu proizađe išta dobro, bit će to porast svijesti o opasnosti od klimatskih promjena. U protivnom ćemo i sami doživjeti ostvarenje one stare poslovice o povijesti koja se ponavlja za one koji ne uče od nje.