Naime, novi Zakon o logopedskoj djelatnosti propisuje minimalne tehničke uvjete za prostore u kojima se obavlja djelatnost. Kako izvještava Leona Šiljeg za RTL Danas, brojni postojeći prostori takve uvjete jednostavno ne ispunjavaju.

Hrvatska asocijacija logopeda poduzetnika upozorava da bi zbog novih pravila čak 7000 korisnika, koji su uglavnom djeca, moglo ostati bez pristupa logopedu.

Logopetkinja Maša Jakubin za RTL Danas ispričala je kako se od logopeda koji provodi individualnu terapiju traži soba od 12 kvadrata, čekaonica od devet kvadrata i dva sanitarna čvora.

Privatni logopedi smatraju da ih novi Zakon stavlja u neravnopravan položaj u odnosu na javne ustanove. Prije svega jer im se ostavljaju kraći rokovi za ispunjavanje uvjeta i prilagodbu.

Logopetkinja Jelena Gligora Segedi, za RTL Danas ističe kako je pri otvaranju svog kabineta, prije pet godina, poštivala sve zakone i pravila koji su tada bili na snazi. Sad joj, prema novom Zakonu, nedostaje jedan sanitarni čvor, dva umivaonika u svakoj radnoj prostoriji, kvadrat prostora u drugoj i nekoliko centimetara u vratima.

U Hrvatskoj asocijaciji logopeda poduzetnika upozoravaju da brojni logopedi neće moći pronaći adekvatan prostor koji zadovoljava propisane uvjete. U konačnici će najviše patiti korisnici.

Zbog novog zakona i promjena uvjeta čak su i pokrenuli peticiju kojom traže da njihove usluge ostanu dostupne korisnicima.

I dok se logopedi muče se ispunjavanjem uvjeta, u Ministarstvu zdravstva ističu kako je ostavljeno dovoljno vremena za prilagodbu.

Dodaju kako je logopedsko društvo od početka bilo uključeno u izradu zakona, koji se pokušava unaprijediti djelovanje logopedske djelatnosti u Hrvatskoj. S obzirom na to da je ona definirana kao zdravstvena djelatnosti, Zakon vrijedi i za privatne prakse, bez iznimke.

Zanimljiva je reakcija Hrvatskog logopedskog društva koja je stila nakon emitiranja RTL-a Danas. U njemu predsjednica Društva, Karolina Lice, objašnjava da je za postojeće obrte i trgovačka društva koja se bave lokopedskom djelatnošću, predviđeno prijelazno razdoblje tijekom kojeg trebaju uskladiti svoj rad s novim Zakonom.

'Hrvatska treba i snažan javni sustav i privatne pružatelje. Dugoročni cilj mora biti povećavanje dostupnosti logopedskih usluga kroz zdravstveni sustav, osobito na razini primarne zdravstvene zaštite, uz zadržavanje važnog doprinosa privatnog sektora', poručila je. Dodaje kako bi konačni cilj trebao biti da korisnik pravodobno dobije procjenu i terapiju, neovisno o mjestu stanovanja i može li uslugu platiti privatno.

Na kraju je najavila osnivanje Hrvatske komore logopeda koja bi trebala zastupati interese logopeda i u javnom i u privatnom sektoru, ali i korisnike logopedskih usluga, prenosi RTL Danas.