Predsjednik Ivo Josipović više nije sam. U pohodu na novi predsjednički mandat Josipović trči kao kandidat Hrvatske narodne stranke, kako je to javnosti sa stranačkog sijela u Termama Tuhelj obznanila predsjednica Vesna Pusić. Dok se čeka ono najvažnije - da Josipovića kao predsjedničkog kandidata prizna SDP, važno je ostaviti dojam: nije samo Kolinda Grabar Kitarović ta koja svoju stranku za utrku ima
'HNS je na svom Središnjem odboru, između ostalog, donio zaključak da na sljedećim predsjedničkim izborima za predsjednika RH predloži Ivu Josipovića. To je naš kandidat za predsjednika Hrvatske', rekla je Vesna Pusić sa susreta Političke akademije HNS-a u Tuhelju, gdje se okupilo više od dvije tisuće članova stranke. Bila je to prilika za sastanke brojnih stranačkih tijela, pa su se 'tako održale i sjednice Predsjedništva i Središnjeg odbora', izvijestio je HNS na službenoj web-stranici.
Kao kandidatkinja HNS-a na predsjedničkim izborima 2009., Vesna Pusić bila je među 13 aspiranata na Pantovčak koji su prikupili 10.000 potpisa potrebnih za valjanu kandidaturu. U prvom krugu, koji su prošli SDP-ov Ivo Josipović i nezavisni Milan Bandić, završila je na petom mjestu, iza HDZ-ova Andrije Hebranga i nezavisnog Nadana Vidoševića.
Razlozi zbog kojih se Vesna Pusić ove godine ne kandidira nisu poznati, ali se mogu potražiti izvan granica Hrvatske - potpredsjednica Vlade, šefica diplomacije i predsjednica HNS-a navodno tipuje na poziciju glavne tajnice Ujedinjenih naroda. Svaka pomoć na tom dugom putu bila bi joj dobrodošla, pa tako i ona bivšeg, a moguće i budućeg hrvatskog predsjednika koji je, sklopom nesretnih okolnosti u SDP-u, ostao visjeti u zraku naspram HDZ-ove kandidatkinje.
Glavni odbor SDP-a, podsjetimo, održat će se tek u rujnu, po naredbi Zorana Milanovića, koji živi u nadi da će se do tada stranački duhovi smiriti, a sveukupno ozračje poboljšati sezonskom berbom deviza. Prošlotjednom odlukom Predsjedništva stranke da se Glavni odbor, koji po Statutu utvrđuje potporu predsjedničkom kandidatu, pomakne za rujan, Josipović je, međutim, 'izvisio' tek formalno. Predsjednik se već dulje vrijeme grčevito nastoji distancirati od rekordno nepopularne vladajuće stranke - toliko da izjavljuje kako 'na predsjedničke izbore ide pojedinac, osoba sa svojim političkim programom... ne stranka, ne njezini dužnosnici'.
'S obje sam dosadašnje vlade, onom HDZ-ovom, kao i aktualnom na čelu s SDP-om, imao vrlo uspješnih zajedničkih poreza. S obje sam se znao i sukobiti', naveo je Josipović u jednom od svojih posljednjih intervjua.
Milanović će, nesumnjivo, najesen progutati veliku knedlu kad Glavni odbor stranke potvrdi Josipovića za svog predsjedničkog kandidata. Dojam je da bi premijer radije odabrao Alku Vuicu, koja 2009. nije uspjela prikupiti dovoljan broj glasova za pravovaljanu predsjedničku kandidaturu, nego predsjednika koji za njega nije umio naći lijepu riječ. No ovdje će morati popustiti. Komentirajući odgodu Glavnog odbora, potpredsjednik stranke Zlatko Komadina rekao je sljedeće: 'Glavni odbor trebalo je sazvati ranije, jer je on po Statutu tijelo koje utvrđuje potporu predsjedničkom kandidatu. Druga su stvar preferencije svakog od nas, ako pitate bilo kojeg SDP-ovca, to je Ivo Josipović, ali o tome odluku mora donijeti stranačko tijelo'. Komadina, inače, nije propustio naglasiti da je 'Kolinda ozbiljan kandidat' i da je 'HDZ učinio jak politički potez s njezinom kandidaturom'.
U međuvremenu, na samotnom Pantovčaku Josipovićeve oči širom su otvorene. U 'aferi Barbika' predsjednik je prepoznao teoriju zavjere u rangu američkog leta na Mjesec te je prezentacijom jednog pamfleta uznemirio naciju zaključivši istovremeno da nema potrebe za angažiranjem tajnih službi kako bi se njega, kao pukog predsjedničkog kandidata, zaštitilo od takve vrste nasrtaja.
Jednim potezom Josipović je podbacio na više razina, ali i naznačio na što će tipovati u kampanji, u kojoj će se s Grabar Kitarović morati oznojiti daleko više nego s Bandićem. Predsjednik će biračima nametnuti sljedeći izbor: 'zlo koje treba prepoznati' ili 'Hrvatska kakvu želimo'. Zlo koje nije želio imenovati - iako je na presici spremno imenovao Tomislava Karamarka - Josipović vidi u djelovanju paraobavještajnog podzemlja koje se 'bavi ugrozama RH'. Problem hrvatskih tajnih službi ne može se, uistinu, dovoljno naglasiti, ali kad na njega ukazuje predsjednik nadležan za imenovanje čelnika tih istih službi, to ne znači samo da priznaje vlastitu nemoć, već i da je vjerodostojnost tog kandidata obrnuto proporcionalna razini problema koji je sastavni dio na isteku petogodišnjeg mandata.
