20. travnja 1889. u austrijskom gradiću Braunau dogodilo se nešto što će zauvijek obilježiti ovo mjesto, iako to tada nitko nije mogao ni pretpostaviti. U dvokatnoj zgradi rođen je dječak, ubrzo nazvan Adolf Hitler, četvrto dijete Aloisa Hitlera i Klare Poelzl, čiji su prethodni potomci Gustav, Ida i Otto umrli kao male bebe. No, Adolf je preživio teške uvjete u kojima je došao na svijet, a ostalo je povijest.

No, ta povijest i danas proganja gradić Braunau, koji se već nekoliko mjeseci muči s pitanjem što učiniti s kućom u kojoj je rođen najzloglasniji zločinac svih vremena. Riječ je o dvokatnici žute boje, s velikim drvenim vratima, koja je inače i zaštićena kao spomenik kulture zbog svoje starosti i arhitekture, a obitelj Hitler je svojedobno u njoj unajmljivala stančić. Kuća ja danas prazna, a nekad je u njoj bila radionica.

Time započinje i glavobolja gradonačelnika Braunaua Johannesa Weidbachera iz konzervativnog ÖVP-a, kako izvještava njemački Der Spiegel u članku naslovljenom 'Susjed Hitler'. Weidbacher je predložio da se kuća i stanovi u njoj ponude na iznajmljivanje te za austrijske medije izjavio da je 'Hitler u Braunauu živio samo tri godine te ne želi preuzeti odgovornost za izbijanja Drugog svjetskog rata', što su neki onda protumačili kao da gradonačelnik umanjuje strašne događaje iz tog vremena. Svjetski mediji su se dohvatili nezgrapne izjave, koju su prenijeli svi do The Daily Maila preko Corriere della Serra i The New York Timesa, napisavši da će se uskoro na iznajmljivanje nuditi 'Hitler-stanovi'!

S Weidbacherovim prijedlogom ne slažu se ni mnogi u Braunauu, uključujući i njegova socijaldemokratskog zamjenika Guentera Pointnera, koji se pribojava da bi se u kuću onda mogli ciljano useliti neonacisti. Zeleni pak ističu da je od kuće od kojoj je rođen Hitler potrebno napraviti spomen-dom za žrtve nacizma, 'kako bi se na pravi način obradila nacistička prošlost'. Po njihovom prijedlogu, to bi bila Kuća odgovornosti (Haus der Verantwortung), što je pak osmislio austrijski povjesničar Andreas Maislinger

Naravno, svi ti planovi ovise o odluci vlasnice kuće, gospođe Gerlinde P., koja odbija davati bilo kakve izjave za medije, a nije baš ni spremna razgovarati s lokalnim vlastima. Odbila je i da se postavi bilo kakva obavještajna ploča na kuću te se čini – smatraju mještani – kako zapravo želi dobro zaraditi. Prethodno je dvokatnica bila iznajmljena za 5.000 eura mjesečno, ali se radionica za osobe s teškoćama u razvoju iselila 2011. jer je Gerlinde P. odbila renovirati kuću u kojoj je Adolf Hitler proveo tek prva dva tjedna života.

Bez obzira na to, svaki turist koji se zatekne u Braunauu ili dođe tamo ciljano, ima samo jednu želju – vidjeti i po mogućnosti fotografirati kuću u kojoj se rodio Hitler. Gradske vlasti već godinama pokušavaju doskočiti takvoj percepciji ovog gradića, ali im očito ne uspijeva. Lokalno stanovništvo pak često govori da bi najbolje bilo kuću sravniti sa zemljom, što nije moguće jer je građevina iz 17. stoljeća zakonom zaštićena kao spomenička baština.

U međuvremenu se u cijeli slučaj umiješalo i austrijsko Ministarstvo unutarnjih poslova, koje nudi otkupiti Hitlerovu rodnu kuću od Gerlinde P. Ako cijena bude dobra, stara gospođa s dobrim nosom za cjenkanje i manjkom osjećaja za povijesnu odgovornost mogla bi izdašno profitirati.