sveobuhvatna politika

Hahn: EU treba novi pakt o migracijama i azilu

18.04.2023 u 22:06

Bionic
Reading

Europskoj uniji je potrebna svobuhvatna migrantska politika, tj. pakt, ako želi riješiti problem ilegalnih migracija koji u ovom trenutku pogotovo pritišće Italiju, rekao je u utorak u Europskom parlamentu Johannes Hahn i naglasio potrebu uspostave partnerstva sa zemljama podrijetla, tranzita i odredišta

Europski povjerenik za proračun sudjelovao je u raspravi sa zastupnicima EP-a o potreba za europskom solidarnošću pri spašavanju života na Sredozemlju, osobito u Italiji.

U tu je zemlju u prva tri mjeseca ove godine ušlo preko 30.000 migranata, što je povećanje od 300 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Samo prošli tjedan je stiglo 1500 migranata i to na Lampeduzu.

"Obala tog otoka je obala Europske unije. Oni koji tamo dođu su naša zajednička odgovornost", rekao je Hahn i dodao da je Italija morala proglasiti izvanredno stanje zbog velikog broja dolazaka migranata.

Iako je Italija od 2015. iz europskih fondova do sada primila dvije milijarde eura kako bi se nosila s tim problemom te da Komisija sada raspravlja i o dodatnoj hitnoj financijskoj pomoći, Hahn tvrdi da niti jedna država članica ne može sama riješiti problem migracija te da niti jedna politika neće biti dovoljna da ga riješi.

"Ono što je potrebno je sveobuhvatna migrantska politika na europskoj razini, ukratko, potreban nam je pakt. To je korak prema istinskoj politici za migracije", rekao je Hahn.

Podsjetio je da se u Italiji nalazi oko 300 pripadnika agencije za obalnu stražu - Frontex, sa šest brodova, dva zrakoplova i jednim helikopterom te da prošle godine Frontex spasio više od 60.000 života na moru.

"Relocirali smo 950 migranata , dvije trećine iz Italije, a mnogi s Lampeduze, zahvaljujući mehanizmu dobrovoljne solidarnosti koji je uspostavljen prošlog lipnja, no želimo da države više i brže djeluju, da su solidarnije", rekao je Hahn. 

Prema njegovim riječima, EU nastavlja graditi snažna partnerstva sa zemljama podrijetla, zemljama tranzita i odredišta. 

"Kako bismo pomogli Italiji moramo osnažiti partnerstvo s Tunisom i to je sada glavna zemlja iz koje migranti dolaze u Italiju", rekao je povjerenik Europske komisije i najavio posjet povjerenica za unutarnje poslove Ylva Johansso krajem mjeseca Tunisu kako bi pokrenula partnerstvo s tom sjevernoafričkom zemljom u svrhu suzbijanja krijumčarenja i kako bi se spriječio gubitak života te povećao povrat migranata.

Jessika Roswall je ispred Vijeća EU-a kazala da je sada trenutak da sve europske institucije zajednički provedu reformu politika azila i migracija.

"Vijeće smatra da treba usvojiti učinkovita dugoročna rješenja za izazove na svim rutama, uključujući i migrantsku rutu u središnjem Mediteranu", rekla je Roswall i dodala da se trenutno primjenjuje akcijski plan za središnje Sredozemlje pokrenut u veljači.

U studenome 2022. održan je izvanredni sastanak ministara unutarnjih poslova država članica zbog krize na srednjomeditaranskoj ruti i spora između Italije i Francuska oko prihvata migranata spašenih na moru.

Tom prilikom je ministar unutarnjih poslova Davor Božinović  rekao da "ako se Europska unija prema pitanju migracija ne postavi zajednički i ako se ne donese odgovarajući dokumenti, prije svega novi pakt o migracijama i azilu onda ćemo ići od krize do krize, a to nije rješenje".

Nakon višegodišnjih pregovora između klubova zastupnika, Odbor za građanske slobode, pravosuđe i unutarnje poslove (LIBE) usvojio je krajem veljače pregovaračku poziciju Europskog parlamenta o ključnim zakonodavnim prijedlozima sustava migracija i azila koje je Europska komisija predložila u rujnu 2020. godine.

Krajem prošle godine otvoreni su međuinstitucionalni pregovori o sustavu Eurodac, jedinstvenoj europskoj biometrijskoj bazi, a Odbor je potvrdio zajednička stajališta Parlamenta o preostalih šest zakonodavnih prijedloga Komisije koji, između ostalog, uređuju provjere državljana trećih zemalja na vanjskim granicama i zajednički postupak za međunarodnu zaštitu.

Prema podacima Eurostata, u 2022. godini podneseno je više od 880.000 zahtjeva za azil u EU, uglavnom od strane državljana Sirije, Afganistana, Venezuele i Turske. Riječ je o 64 posto više zahtjeva za azil nego godinu ranije