ANTO NOBILO

'Haaški sud presudit će da je Hrvatska bila agresor na BiH!'

Anto Nobilo

Anto Nobilo

Izvor: Cropix / Autor: Goran Mehkek/Cropix

Odvjetnik Anto Nobilo za tursku Agenciju Anadolija izjavio je kako će Haaški sud presuditi da je Hrvatska bila agresor u BiH! Očekuje se, naime, skora presuda iz Haaga sa suđenja Jadranku Prliću i ostalima iz vojno-političkog vrha Herceg-Bosne

Agencija Anadolija javlja kako Anto Nobilo, 'poznati hrvatski odvjetnik i jedan od najpoznatijih pravnika s prostora Balkana uopće', očekuje da će presuda Jadranku Prliću i ostalima iz vojno-političkog vrha takozvane Herceg-Bosne biti 'suštinski neugodna za Hrvatsku'.

Ne želeći, uoči izricanja presude, komentirati kakva bi eventualno mogla biti individualna kaznena odgovornost Prlića i ostalih, odvjetnik bivšeg zapovjednika Operativne zone središnja Bosna Tihomira Blaškića u razgovoru za agenciju Anadolija (AA) komentirao je moguće implikacije presude na državu Hrvatsku. Pogotovo zato što presuda dolazi uoči ulaska Hrvatske u Europsku uniju (EU) 1. srpnja iduće godine.

Prema onome što sam ja pratio i u ranijim suđenjima, a to je sve kontinuitet događaja, zasigurno će ispasti da je Hrvatska intervenirala u Bosni i Hercegovini i da se faktički tamo dogodio međunarodni oružani sukob u kojem je jedna od zaraćenih strana bila i Hrvatska. To je neobično neugodno za Hrvatsku. Ja znam da će se sve to izignorirati, ali takva definicija se može i drugačije i grublje reći, a to je da je Hrvatska bila agresor u BiH', kazao je Nobilo za AA.

Tu, kako ističe, čak nije ni najvažnije jesu li hrvatske vojne snage bile u BiH ili nisu, odnosno jesu li bile temeljem Sporazuma Izetbegović - Tuđman, dakle, uz suglasnost sa Sarajevom, već je bitno kakvu je ulogu imala takozvana Herceg-Bosna.

Oni su u svojim analizama došli do toga da je cijela tvorevina Herceg-Bosna bila stvorena i financirana od Hrvatske te da je postojala apsolutna operativna kontrola hrvatskih vlasti nad vlastima te paradržave Herceg-Bosne. Herceg-Bosna je djelovala u ime i za račun hrvatskih interesa u BiH, dakle, kao agent Hrvatske. Iz toga oni izvlače zaključak da je Hrvatska bila u međunarodnom oružanom sukobu s vladom u Sarajevu', pojašnjava Nobilo.

Nadalje, tvrdi da bi posljedica po samu Republiku Hrvatsku moralo biti

'Kada u jednoj pristojnoj državi stavite na stol presudu koja će biti argumentirana, a ja sam još daleko ranije vidio te argumente i dokaze o umiješanosti Hrvatske, to bi moralo izazvati neku reakciju. Moralo bi izazvati i politički potres. Povijest ne možemo vratiti, ali morali bismo imati jedan jasan stav sadašnje hrvatske države, njene vlasti pa i javnosti u širem smislu prema događajima iz ranih 90-ih. Bojim se da će to izostati, a to nije civilizacijski. To je ono što se ne bi smjelo dogoditi kada se ta presuda donese. Dakle, ne bi smjelo izostati jasno političko pozicioniranje Hrvatske prema tim događajima. A onda i prema Tuđmanu. Jer, kako vrijeme ide, ovdje je Tuđman sve popularniji. Zaboravljaju se grijesi, a ostaje da je bio na čelu stvaranja Hrvatske', smatra Nobilo.

Međutim, naglašava da današnja Hrvatska nije ondašnja Tuđmanova Hrvatska.


Za što terete Prlića i ostale?

'U bilateralnim odnosima neće doći do bitnog narušavanja odnosa BiH i Hrvatske zbog presude. Jer, život ide dalje, mi smo vezani ekonomski, granicom, ljudi putuju preko BiH i Hrvatske. Ti povijesni događaji neće poremetiti odnose država. Ali bi za zdravlje, prije svega hrvatske nacije i društva, bilo važna politička osuda i izjava žaljenja zbog događaja iz prošlosti, više zbog nas nego zbog ljudi u BiH', zaključio je Nobilo.

Jadranka Prlića, Slobodana Praljka, Valentina Čorića, Berislava Pušića, Milivoja Petkovića i Brunu Stojića, šestoricu političkih i vojnih lidera takozvane Herceg-Bosne, optužnica tereti za sudjelovanje u 'udruženom zločinačkom poduhvatu' kojemu je cilj bio da se 'politički i vojno podčine, trajno uklone i etnički očiste' Bošnjaci i drugi ne-Hrvati s područja takozvane Herceg-Bosne, odnosno s prostora Hercegovine i srednje Bosne.

Napad Hrvatskog vijeća obrane (HVO), vojnih snaga Herceg-Bosne, na jedinice Armije Republike BiH započeo je oružanom akcijom u Prozoru, u listopadu 1992. godine. Nastavljen je napadima na Gornji Vakuf u siječnju 1993. i Mostar u noći na 8. na 9. svibnja iste godine te se proširio na cijeli prostor srednje Bosne i Hercegovine.

Agencija Anadolija podsjeća da su jedinice HVO-a i regularne Hrvatske vojske (HV) izvršili brojne zločine diljem srednje Bosne i Hercegovine, a najpoznatiji su u Ahmićima kod Viteza i Stupnom Dolu kod Kiseljaka gdje je ukupno stradalo 154 osobe, među kojima i mnogo djece. Pod opsadom su mjesecima držani istočni Mostar i Gornji Vakuf.

Organizirano je više koncentracijskih logora u kojima su Bošnjaci sistematski mučeni i ubijani. Poznati su logori 'Heliodrom', 'Gabela', 'Vojno', 'Dretelj', logor u Ljubuškom... Istovremeno, istočni dio Mostara je bio žrtva neviđene opsade, a na vrhuncu agresije, 9. novembra 1993., tenkovskim projektilima srušen je i čuveni Stari most izgrađen između 1557. i 1566. godine, u vrijeme osmanskog sultana Sulejmana Veličanstvenog ili Kanunija.

Glavni cilj, a što je potvrđeno i u stenogramima bivšeg predsjednika Hrvatske Franje Tuđmana, bila je uspostava Hrvatske s granicama na Neretvi, odnosno rijeci Vrbas, što se poklapa s granicama Banovine Hrvatske iz 1939. To znači da bi Hrvatskoj pripao veliki dio teritorija Bosne i Hercegovine.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!

Napiši ovdje što ti misliš o ovoj temi