CHAT NA FACEBOOKU

Građani 'rešetali' Vladu o obrazovanju

informatika učenici

informatika učenici

Izvor: Pixsell / Autor: Kristina Stedul-Fabac

Predstavnici hrvatske vlade zaduženi za reformu sustava obrazovanja i znanosti danas su od 11 do 12 sati na posebnoj stranici Facebooka odgovarali na pitanja zainteresiranih za promjene koje se uskoro planiraju provesti u kurikulumu, u školama i na fakultetima

Za tzv. FB chat prijavilo se preko 1800 ljudi. Mnogi su postavili pitanja, neki i više njih, a na njih su odgovarali prof. dr.sc Neven Budak, dr.sc. Petar Bezinović, prof. dr.sc Vladimir Mrša, dr.sc. Teo Matković i dr.sc Boris Jokić.

U sat vremena mnoga su ostala neodgovorena, a neka nisu dobila baš naročito informativne, iscrpne odgovore. No prema najavi na stranici stručnjaci će i izvan roka koji je istekao nastaviti odgovarati.

Najčešće postavljana, najviše lajkana i komentirana bila su pitanja vezana uz vjeronauk koja su otprilike glasila ovako: Zašto se umjesto vjeronauka ne uvede neki općeniti predmet koji bi se bavio svim religijama ili pak općenito etikom; zašto se on u sekularnoj državi ne makne iz državnih škola u crkve gdje mu je mjesto, a ako se ne planira maknuti, zašto se u rasporedu ne tretira jednako kao drugi izborni predmeti jer mnogi roditelji imaju problema s time da im djeca sjede po hodnicima kao obilježeni izopćenici zato što ga ne pohađaju.

Na ovo pitanje predstavnici Vlade su kratko odgovorili samo da je nastava vjeronauka zajamčena ugovorima Republike Hrvatske s Vatikanom te da se bez izmjene tih ugovora ne može ukinuti.

Na druga pitanja i prijedloge vezane uz vjeronauk, među kojima i onaj da se termin vjeronauka izmjesti iz dnevnog rasporeda ili da se ugovori s Vatikanom raskinu, iz Vlade nisu odgovorili.

Među pitanjima je bilo i nekih nebuloznih. Primjerice jedan je sudionik chata pitao kada će u školama prestati autoritarno poučavanje i učenje opovrgnutih teorija kao što je Darwinova evolucija.

Bilo je i nekih vrlo stručnih kao što je pitanje postoji li plan da se na nacionalnoj razini u skoro vrijeme pokrene program migracije sa Microsoftovih Windowsa i Office-a na Linux i LibreOffice. Ono je dobilo pozitivan odgovor.

Jedno od zanimljivijih bilo je pitanje hoće li se poduzeti nešto po pitanju likovne i glazbene kulture, odnosno umjetnosti kao nastavnih predmeta u školama?

'To su predmeti koji su vrlo marginalizirani, a nisu nimalo nevažni. Mislim da bi učenici trebali više razvijati kreativnost, a također i steći više znanja na području likovne i glazbene umjetnosti kao dijelu opće kulture', poručila je jedna sudionica chata.

Voditelj reforme dr. sc. Boris Jokić odgovorio je da je od samog početka kreativnost naglašena kao osnovna generička kompetencija koju treba ugraditi u sve predmete.

'Likovni i glazbeni su prevažan dio odgoja i obrazovanja i vjerujte mi da će u reformi biti zaštićen i konceptualno promijenjen. Stručne radne skupine u tim predmetima već rade na kurikulumima', dodao je.

Jedno od važnijih pitanja koja koja za sada još nisu dobila odgovor je: zašto se informatika ne uvede kao obavezni predmet?

Na pitanje jednog profesora zašto se na fakultetima, osobito filozofskim, otvaraju neki smjerovi iako za njihove kadrove ili ne postoji potreba na tržištu rada ili, ako i postoji, ta potreba bude dugoročno zadovoljena čim diplomira prva generacija studenata tako da sve iduće generacije više ne mogu pronaći posao u struci, iz Vlade nisu odgovorili.

No na slično pitanje 'kada će se tržište rada i upisne kvote na fakultete/srednje strukovne škole uskladiti, na koji način se namjerava uvesti više praske u škole te hoće li to konačno zahtijevati smanjenje opsežnosti gradiva i fokusiranje na bitne točke u znanju' iz Vlade su poručili sljedeće:

'Strategija na svim razinama obrazovanja predviđa mjere osnaživanja kontakta s tržištem rada i osnaživanja prakse. To će tražiti značajna financijska ulaganja (praksa košta i poslodavce) te suradnju obrazovnih institucija s poslodavcima koja je do sada uvelike bila zakržljala - bez toga nema fokusiranja na doista bitne točke u znanju. Naravno, takva praksa integrirana sa radnim mjestom traži svoju satnicu i koordinaciju sa onim što se uči u školi ili na studiju.

Prema postojećim praćenjima tržišta rada i izbor "krivog" fakulteta koji ćeš završiti vodi boljim ishodima nego neuspjeh u "pravom" ili izlazak na tržište rada izravno nakon srednje. Iako HZZ godišnje proizvodi preporuke za upisnu politiku i stipendiranje na županijskoj razini, mehanička prilagodba kvota nije najprikladniji pristup (posebno protiv interesa učenika i studenata ili kada manjkaju kapaciteti), već posljednji korak. Također, osim nekoliko programa koji "strše" (u "malim" područjima ili biomedicini), između većine obrazovnih područja ne postoji izrazita razlika u zapošljivosti. Unapređenje kvalitete i relevantnosti programa, npr. povezivanjem s poslodavcima ili izradom novih standarda kvalifikacija, puno je prikladniji postupak kojima poboljšavamo zapošljivost pojedinih programa umjesto da učenike tjeramo iz njih.'

Sva pitanja i odgovore možete pogledati na ovom linku

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!