pravoslavno svetište

Gori Kijevsko-pečerska lavra: Što znamo o simbolu Ukrajine starom gotovo tisuću godina?

15.06.2026 u 15:18

Bionic
Reading

Jedan od najvažnijih simbola ukrajinske duhovne i kulturne baštine, Kijevsko-pečerska lavra u Kijevu, našao se na udaru tijekom najnovijeg vala ruskih napada na Ukrajinu. Prema navodima ukrajinskih vlasti, u napadu je izbio požar na dijelu samostanskog kompleksa koji se nalazi na UNESCO-ovu popisu svjetske baštine

Samostan Kijevsko-pečerska lavra, simbol ukrajinske duhovne i kulturne povijesti čije zlatne kupole gotovo tisuću godina dominiraju panoramom glavnog grada, zahvaćen je požarom tijekom ruskog napada u ponedjeljak, objavile su ukrajinske vlasti.

Povijest seže u 11. stoljeće

Impozantan kompleks s prepoznatljivim zvonicima, raskošnim crkvama, kapelama, vratima i zgradama bogoslovije osnovali su redovnici uz rijeku Dnjepar 1051. godine.

U samostanu je živio i radio Nestor Ljetopisac, prvi povjesničar Ukrajine. Tijekom sljedećih stoljeća samostan se razvio u vodeće duhovno središte Kijevske Rusi, gdje su djelovali kroničari, ikonopisci i liječnici, pridonoseći razvoju obrazovanja i kulture.

Kompleks je s vremenom postao najvažnije sveto mjesto pravoslavnog kršćanstva u istočnoj Europi. Smješten nedaleko od užurbanog središta Kijeva, i danas privlači velik broj vjernika i turista.

Prostrani kompleks

Naziv lavre znači 'samostan špilja'. Kompleks se prostire na više od 20 hektara i obuhvaća više od stotinu građevina, uključujući brojne crkve i kapele. U špiljama samostana nalazi se šest drevnih podzemnih crkava, a u sklopu kompleksa djeluje i nekoliko muzeja.

Samostan čini mreža nadzemnih i podzemnih crkava izgrađenih između 11. i 19. stoljeća, povezanih labirintom špilja dugim više od 600 metara.

Špilje su stoljećima bile dom redovnicima, a iskopane su u obroncima uz Dnjepar na dubini između pet i petnaest metara. U njima se nalaze posmrtni ostaci brojnih redovnika, uključujući svetog Antuna, prvog monaha koji se nastanio u tim pećinama.

Zapaljena Katedrala Uznesenja

Prema ukrajinskim dužnosnicima, u ruskom napadu zapaljen je krov Katedrale Uznesenja Blažene Djevice Marije, glavne crkve samostanskog kompleksa.

Katedrala, čija povijest također seže u 11. stoljeće, služila je kao grobnica srednjovjekovnih kijevskih knezova. Teško je oštećena i tijekom Drugog svjetskog rata.

Samostan Kijevsko-pečerska lavra u plamenu
  • Samostan Kijevsko-pečerska lavra u plamenu
  • Samostan Kijevsko-pečerska lavra u plamenu
  • Samostan Kijevsko-pečerska lavra u plamenu
  • Samostan Kijevsko-pečerska lavra u plamenu
  • Samostan Kijevsko-pečerska lavra u plamenu
    +3
Samostan Kijevsko-pečerska lavra u plamenu Izvor: EPA / Autor: SERGEY DOLZHENKO

'Ovaj napad na Lavru predstavlja napad na kršćansku zajednicu i kulturnu baštinu čovječanstva', poručio je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski, dodajući da će lokalitet biti u potpunosti obnovljen.

Rusija je odbacila odgovornost za napad na katedralu te ustvrdila da je oštećenje prouzročio projektil američkog sustava protuzračne obrane Patriot.