NOVINARI KAO KROKODILI

Gladni informacija, ali pod koju cijenu?

  • Autor: Andreja Žapčić
  • Zadnja izmjena 02.03.2011 16:12
  • Objavljeno 02.03.2011 u 14:30
Brojni novinari na suđenju Fritzlu

Brojni novinari na suđenju Fritzlu

Izvor: Reuters / Autor: Reuters

Manipulira li DORH medijima, a onda i mediji javnošću u sklopu antikorupcijskih, kako se čini, samo formalno tajnih istraga o čijim detaljima građani mogu gotovo svaki dan čitati baš kao da su sami sjedili u USKOK-ovoj sobici za ispitivanje?

'Podaci ne cure iz USKOK-a', rezolutno je i odmah ustvrdila zamjenica ravnatelja USKOK-a Nataša Đurović govoreći na temu medijskoga praćenja slučajeva u ovlasti USKOK-a, u okviru drugoga dana konferencije Ministarstva pravosuđa i Delegacije Europske unije u Hrvatskoj pod naslovom 'Hrvatski mediji u borbi protiv korupcije'.

'Moglo bi se raspravljati stižu li do medija informacije koje ima samo USKOK', naglasila je Đurović, podsjećajući da je 'širok krug osoba nazočnih ispitivanju'. 'Nije tajna da se provodi istraga, no sadržaj dokaznih radnji i iskaza pojedinih svjedoka ili okrivljenika jesu tajni, a zakonodavac je propisao tu odredbu zbog zaštite probitaka kaznenog postupka i u interesu uspješnog provođenja istrage', istaknula je Đurović i zaključila da tužiteljstvu nikako ne odgovara ugrožavanje zaštite tajnosti istrage.

Da je taj zaključak podložan razmatranju, upozorio je iznijevši sasvim drukčije viđenje izljeva gotovo svakodnevnog curenja podataka glavni urednik NovostiIvica Đikić: 'Kako je javnost saznala sve sočne pojedinosti oko HDZ-ove crne blagajne i novca navodno odnesenog u kuću bivšeg premijera Ive Sanadera? Iz novina u kojima je pisalo da je istražiteljima USKOK-a sve o tome u antikorupcijskim istragama ispričao bivši ravnatelj Carinske uprave i bivši Sanaderov intimus Mladen Barišić.'

'Sve te stvari u svojstvu osumnjičenika Barišić je ispripovijedao u iskazu USKOK-u u sklopu istrage zaštićene tajnošću. No ona je, naravno, samo formalno tajna', naglasio je Đikić, podsjećajući: 'Dijelove tajnih iskaza krajem prošle i početkom ove godine sustavno su na dnevnoj bazi ekskluzivno objavljivala dva zagrebačka dva dnevna lista uz povremenu asistenciju dnevnih listova iz Splita i Rijeke.'

DORH HRANI (NEKE) NOVINARSKE KROKODILE?

'Osim USKOK-a, iskazima raspolažu i brojni odvjetnici osumnjičenika u toj istrazi oko Fimi medije, ali najvjerojatniji je novinarski izvor dobrog dijela tih iskaza DORH', ustvrdio je Đikić, objašnjavajući da 'dosad nije zabilježeno da je u novinama objavljen neki tajni iskaz koji bi ugrožavao teze i akcije Državnoga odvjetništva, već se objavljuju samo one tajne informacije koje idu u prilog tužiteljskim aktivnostima'. 'Logično je stoga zaključiti da iza plasiranja zaštićenih iskaza u novine vrlo vjerojatno stoji DORH ili netko tko radi u interesu Državnog odvjetništva', kazao je Đikić.

Đurović je, odbacujući prozivke da podaci iz istraga cure iz tužiteljstva, ranije kazala da USKOK-u preostaje samo opovrgnuti dijelove koji nisu autentični, a u onim dijelovima gdje su objavljeni autentični podaci, zatražili su nekoliko puta kriminalističku istragu kako bi se utvrdilo tko je odao službenu tajnu s obzirom na to da Kazneni zakon propisuje da onaj tko oda tajne podatke čini kazneno djelo.

Đikić, međutim, smatra da se 'istrage pokreću samo kad je objavljeno sve što je trebalo objaviti u vezi s tekućim postupcima ili kad objavljeno dospije u fazu kad se osim bivših počinju optuživati i aktualni politički moćnici'. Stoga je ustvrdio da 'DORH koristi novine kako bi ojačalo svoje poziciju u postupcima i kako bi stvorilo atmosferu da su optuženi zapravo krivi što možda i jesu, ali to zasad ne možemo znati dok ne budu dovršeni postupci'. 'DORH preko novina u kojima na dnevnoj bazi izlaze odabrani iskazi manipulira javnošću, a novine su sretne i misle da dobivaju na tiraži, no dugoročno, što egzaktno pokazuju brojevi i statistike, gube i na tiraži i na vjerodostojnosti', jasno je upozorio Đikić, dodajući da su novine koje najviše objavljuju tajne istražne iskaze operirane od kritičkih članaka o Državnom odvjetništvu.

Korupcija je, dakle, sastavni dio antikorupcijske kampanje, kako je Đikić i naslovio svoje izlaganje, a na problem izgubljene objektivnosti prema izvoru koji rješava probleme 'istraživačkog novinara' upozorio i Drago Kos, predsjednik Skupine zemalja za borbu protiv korupcije (GRECO) Vijeća Europe: 'Treba paziti da novinari ne uspostave prisne odnose s organima gonjenja jer ih to može onemogućiti u objektivnosti i uvijek treba imati rezervu.'

VLAST U AKCIJI SMANJENJA KONTROLE RADA DRŽAVNIH TIJELA?

Gisuke Hagiwara

Gisuke Hagiwara

Izvor: Corbis / Autor: Gisuke Hagiwara

Kos je također upozorio na 'zasićenje javnosti korupcijskim aferama zbog njihove brojnosti', ali i upozorio na probleme vlasništva nad medijima, pogotovo kad je riječ o državi koja je divna kad se o njoj lijepo piše, ali u suprotnom će učiniti ama baš sve da spriječi kritiku. 'Međutim, nisu ni privatni vlasnici puno bolji jer igraju na kartu profita, a profit nije načelo novinarskog djelovanja', kazao je Kos i zaključio primjedbom koju mu je svojedobno kazala supruga, inače novinarka: 'Novinari su kao krokodili, ne morate ih voljeti, ali ih morate nahraniti.' Recept za borbu protiv korupcije je, prema Kosu, 'formula sastavljena od upravljanja, znanja i zajedničkog djelovanja, pri čemu nezaobilaznu ulogu imaju mediji'.

Da bi mediji znali, a onda i s tim pravom slobode, uz obavezu odgovornosti mogli javnosti pokazati pravu sliku, moraju se, dakle, suočiti s različitim pravnim rizicima izvješćivanja o korupciji u okviru širenju prostora tajnosti podataka različitim odredbama, a o čemu je svoje mišljenje iznio odvjetnik i specijalist za medijsko pravo Emil Havkić

On je upozorio da se predloženim odredbama Kaznenog i zakona o kaznenom postupku potpuno neopravdano širi prostor tajnosti podataka, i to ne samo na osobe koje su plaćene za to da čuvaju te podatke, nego i na novinare i druge građane koji su za to slučajno doznali, a da pritom nije dovoljno zaštićen interes javnosti.

'Širenjem prostora tajnosti u Hrvatskoj sužava se prostor preko kojega javnost može kontrolirati rad državnih tijela, pri čemu treba reći da nitko ne poriče pravo i opravdani interes državnih tijela da određene podatke proglašavaju tajnima. Problem, međutim, nastaje kad se tajnim proglase podaci koji govore o korupciji', istaknuo je Havkić.

Osvrnuo se i na vraćanje zatvorske kazne za klevetu kojom se smatra i prenošenje podataka, a što je sastavni dio novinarskog posla te uvođenje Hrvatskoj strane pravne kvalifikacije javnog sramoćenja, i kazao da bi moglo doći do poraznih rezultata za slobodu govora i izražavanja te novinarsku profesiju, naglasivši da bi 'trebalo cijeniti već postignute hrvatske standarde u osuvremenjivanju ovakvih pravnih propisa'.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!

Napiši ovdje što ti misliš o ovoj temi