Prosvjedni pokret, koji ulazi u treći tjedan, razotkrio je duboke napetosti u Francuskoj zbog zahtjeva javnosti za ulaganjem u zapuštene javne službe i besparice u kojoj se nalazi vlada, izložena pritisku tržišta obveznica da smanji dug i deficit.

Val prosvjeda doveo je do stotina uhićenja, desetaka ozlijeđenih te žestoke rasprave o uporabi sile interventne policije protiv tinejdžera. Vlada je u srijedu suspendirala uporabu šok-bombi tijekom osiguravanja prosvjeda.

Ministarstvo obrazovanja priopćilo je da su u četvrtak ujutro 224 srednje škole bile zatvorene, a 151 škola djelomično je otvorena nakon blokade. Navodi se da je broj zatvorenih škola pao za 30 posto u odnosu na srijedu ujutro te da je 94 posto srednjih škola potpuno ili djelomično otvoreno.

Snimke uživo na televizijskim kanalima prikazale su da su prosvjedne povorke u četvrtak ponovno organizirane u Nantesu, Rennesu, Bronu, Toulonu i Marseilleu, dva dana nakon što su stotine tisuća demonstranata izišle na ulice diljem zemlje. Poslijepodnevno okupljanje planirano je na Trgu Bastille u Parizu.

U blizini Srednje škole Hélène Boucher u 20. pariškom arondismanu, radničkoj četvrti, podignuta je barikada od kanta za smeće, a prosvjednici su uzvikivali parole i nosili transparente. Izbili su i sukobi s policijom.

Charlotte Beaubeau, nastavnica engleskog jezika, rekla je da je došla na blokadu kako bi izrazila solidarnost s učenicima, opisujući reakciju policije na val prosvjeda prekomjernom.

"Ovdje je niz odraslih koji se brinu da sve prođe u redu", rekla je.

Polarizirane političke reakcije pred izbore

Premijer Sébastien Lecornu obratio se naciji u srijedu navečer, obećavši da će vlada do kraja listopada predstaviti "konkretne, brze i potpuno financirane odgovore", ne navodeći pojedinosti.

Internetska platforma za savjetovanje, pokrenuta kako bi srednjoškolci izrazili nezadovoljstvo i iznijeli zahtjeve, privukla je više od 43 tisuće odgovora u prva dva dana.

Međutim, vlada je pod pritiskom raznih sektora koji traže potporu, i to u trenutku kada su joj troškovi zaduživanja naglo porasli zbog zabrinutosti tržišta oko stanja javnih financija.

Ministarstvo poljoprivrede objavilo je u četvrtak ujutro paket besplatnih kredita za poljoprivrednike u iznosu od dvije milijarde eura, uz paket hitne pomoći od 1,3 milijarde eura najavljen prošlog mjeseca nakon ljetnih rekordnih toplinskih valova i suša.

Šest mjeseci uoči izbora na kojima će se birati nasljednik predsjednika Emmanuela Macrona nakon završetka njegova drugog uzastopnog mandata, reakcije političara na val učeničkih prosvjeda iznimno su polarizirane.

Vodeća kandidatkinja krajnje desnice Marine Le Pen upozorila je na štetu na školama koju je uzrokovala manjina prosvjednika te pozvala da oni ili njihovi roditelji plate troškove popravka. U utorak je predstavila planove za znatno smanjenje javne potrošnje u slučaju pobjede.

Njezin suparnik s krajnje ljevice Jean-Luc Mélenchon, koji također ima izglede za ulazak u drugi krug, pohvalio je prosvjednike nazvavši ih "nevjerojatnima" te osudio policijsku brutalnost.

Prema istraživanju agencije Elabe za BFM TV, 72 posto Francuza smatra zahtjeve učenika legitimnima, no 55 posto ih drži da bi prosvjede trebalo prekinuti. Vlada nastoji balansirati između osude nasilnih izgreda i izražavanja razumijevanja za pojedine pritužbe učenika.

Prosvjedi učenika i u Belgiji

U Belgiji se prosvjedovalo ispred nekih škola u Bruxellesu te ispred Sveučilišta u Liègeu, izvijestila je televizija RTBF.

U Liègeu, gdje su lokalni mediji izvijestili o više od stotinu uhićenja povezanih s učeničkim prosvjedima ovog mjeseca, vlasti su uvele zabranu javnih okupljanja više od tri osobe do 16. listopada. Međutim, policija je priopćila da je prosvjed na sveučilištu bio odobren.

Belgijski ministar vanjskih poslova Bernard Quintin izjavio je da su se aktivisti krajnje ljevice infiltrirali među prosvjednike u školama u Liègeu i da nanose materijalnu štetu.

Julien Doeche, član Antifašističke fronte Liègea, rekao je za RTBF da su Quintinove tvrdnje "izmišljotine".